„Dopustite profesionalcima i struci da se bave onime što najbolje znaju“
Otvoreno pismo Irene Boljunčić i Kristine Nefat gradonačelniku Grbinu povodom smjena u Kazališnom vijeću INK‑a
Priredio B. V.
Irena Boljunčić i Kristina Nefat odaslale su otvoreno pismo gradonačelniku Peđi Grbinu povodom smjena u Kazališnom vijeću Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula tijekom provođenja natječaja za ravnatelja te institucije.
Njihovo pismo prenosimo u cijelosti:
“Nakon što ste konačno javno istupili i objasnili javnosti što ste htjeli postići smjenama u Istarskom narodnom kazalištu (a prethodno i u Povjerenstvu za programe u Areni), kao profesionalni kulturni djelatnici koji se bave upravljanjem (što uključuje i financiranje) u kulturi, moramo reagirati jer izvrćete činjenice, odnosno osnovne postavke upravljanja u kulturi.
„Upravljanje ustanovama u kulturi je vrlo specifično i to biste trebali znati. To je prije svega traženje ravnoteže između ispunjavanja javne uloge koju institucije imaju za društvo i komercijalnih potreba koje su potrebne za određenu financijsku stabilnost.
„Da, u Upravnim vijećima ustanova u kulturi, potreban je netko tko se razumije i u financije, ali u specifično područje financija u kulturi. Stoga je vaš odabir gospođe koja ima iskustvo rada u brodogradnji i bankarskom sustavu potpuno promašeno. Sigurni smo da ta dotična gospođa ne poznaje kako se na primjer financira produkcija u kulturi i sigurno ne poznaje europske programe poput Kreativne Europe, programe kojima se financiraju mobilnosti umjetnika, distribucija umjetničkih djela i slični programi u kojima na žalost, Istarsko narodno kazalište još uvijek ne sudjeluje.
„Ne želite vjerovati našim stručnjacima da je potrebno hitno osnovati ustanovu u kulturi za DC Rojc kako bi se on uopće mogao razvijati.
„Isto se odnosi i na drugu gospođu umirovljenu profesoricu glazbe, donedavnu predsjednicu pulskog ogranka Istarske stranke umirovljenika koju ste imenovali koju bismo primjerice rado pitali da nam objasni kako se postiže razvoj publike, što je potrebno za razvoj mladih pulskih umjetničkih talenta, kako vratiti one talente koji su nam otišli na školovanje u inozemstvo i stvoriti im prilike za ostanak i rad u ovom gradu?
„Sljedeće pitanje koje vam postavljamo je – Čemu težimo? Težimo li da budemo najbolji u nečemu ili nam je svejedno? Postižemo li to postavljanjem najboljih stručnih ljudi koje imamo (a ima ih dovoljno u ovom gradu) na upravljačke pozicije ili se vraćamo u prošlost u kojoj je sve stagniralo jer su na upravljačkim pozicijama bili stranački ljudi bez potrebnog stručnog iskustva?
„Često čujemo da bi se trebali ugledati na Šibenik. A znate li kako je Šibenik uspio? Tako što je dozvolio profesionalcima i struci da neovisno vode tu priču. Vjerovao je svojim stručnjacima u kulturi, uvažavao njihove prijedloge za razvoj grada i nije se primjerice bojao osnovati još jednu ustanovu u kulturi koja to treba postići.
„Svi mi znamo da je gospodin Balenović sljedeći ravnatelj INK. Zašto se tome protivimo? Zato što ćemo umjesto programa umjetničke izvrsnosti kojima bi trebali težiti, dobiti neambiciozne, osrednje, gotovo amaterske programe koje zasigurno INK neće pozicionirati kao vrhunsko profesionalno kazalište s vlastitim visokokvalitetnim repertoarom i raznovrsnim gostujućim programima umjetničke izvrsnosti.
„Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, predsjednik Gradskog vijeća rekao je kako bi bilo dobro i poželjno da se Pula brendira kao grad kulture.
„U tome sigurno nećemo uspjeti osrednjim i amaterskim programima. Ne pune Arenu glazbeni amaterski programi, nego svjetska imena. Pa zašto to ne bismo imali i u INK? Grad Pulu možemo uspješno brendirati kao grad kulture jedino ako se opredijelimo težnji za programima umjetničke izvrsnosti. Trebati će neko vrijeme da to i dosegnemo jer osim što treba prezentirati vanjske visokokvalitetne programe, trebamo pomoći lokalnim dionicima da i oni stvaraju programe umjetničke izvrsnosti.
„Često čujemo da bi se trebali ugledati na Šibenik. A znate li kako je Šibenik uspio? Tako što je dozvolio profesionalcima i struci da neovisno vode tu priču. Vjerovao je svojim stručnjacima u kulturi, uvažavao njihove prijedloge za razvoj grada i nije se primjerice bojao osnovati još jednu ustanovu u kulturi koja to treba postići (za razliku vas i vaših prethodnika koji primjerice ne želite vjerovati našim stručnjacima da je potrebno hitno osnovati ustanovu u kulturi za DC Rojc kako bi se on uopće mogao razvijati).
„A za to treba hrabrost. Treba imati hrabrost za donijeti odluku da će u novogodišnjoj noći na glavnoj pozornici svirati Morcheeba. Treba se opredijeliti.
„I na kraju, dobronamjeran savjet. Boris Miletić ostao je zapamćen u ovom gradu upravo po stagniranju razvoja grada, stranačkim iskaznicama koje su bile potrebne da bi uopće u gradu mogli raditi, upravnim i nadzornim odborima koji su bili samo zakulisna igra. Stoga, tek ste započeli s mandatom i ne dopustite da i vi ostanete zapamćeni po istim stvarima. Dopustite profesionalcima i struci da se bave onime što najbolje znaju“, navodi se u pismu kojeg potpisuju Irena Boljunčić i Kristina Nefat, dugogodišnje pulske djelatnice u kulturi, kulturnim vijećima, upravnim vijećima ustanova i odborima europskih mreža u kulturi.
