Izložbe slika Simonea Mocennija Becka “Tetrade” u Gradskoj galeriji Pula

B. V.

08.04.2026.

Otvorenje izlož­be sli­ka Simonea Mocennija Becka pod nazi­vom “Tetrade” / “Le tetra­di”, bit će odr­ža­no u petak, 10. trav­nja u 19 sati, u Gradskoj gale­ri­ji Pula.

„Za sva­ko dje­lo pola­zio sam, kao i uvi­jek, od crte­ža, ski­ca i slo­bod­nih pri­ka­za iz mašte, ali pušta­ju­ći ruku da crta ono što je za mene već bila čis­ta ima­gi­na­ci­ja. Ne znam koli­ko sam ih napra­vio, ali za sva­ku tetra­du oda­brao sam četi­ri, od kojih sva­ki domi­ni­ra jed­nom od četi­ri sli­ke koje je čine ili se sta­pa­ju s osta­li­ma. Ne pos­to­ji nika­kav spe­ci­fi­čan raz­log zašto sam oda­brao broj 4 – niti magij­ski, mis­tič­ni, reli­gij­ski ili poli­tič­ki. Postoji samo želja za sli­ka­njem, gra­đe­njem, izmiš­lja­njem i ponov­nim stva­ra­njem vlas­ti­tih crte­ža po svo­joj volji s istom radoš­ću, melan­ko­li­jom i odluč­noš­ću koju osje­ćam kad pišem poezi­ju, svi­ram svo­je volje­ne ins­tru­men­te ili kle­šem kamen. To radim za sebe, za svo­ju neis­cr­p­nu želju za stva­ra­njem i pos­to­ja­njem, zbog želje da budem, a ne da se pra­vim umjet­ni­kom. Sretan sam čovjek koji zna koli­ku je cije­nu spre­man pla­ti­ti za vlas­ti­tu slo­bo­du“, piše Simone Mocenni Beck u kata­lo­gu izložbe.

Simone Mocenni Beck rođen je 1970. godi­ne u Milanu. Studirao je kon­tra­bas na Konzervatoriju „G. Verdi” u Milanu, dok je kao samo­uk izu­ča­vao gla­so­vir, kom­po­zi­ci­ju i kla­sič­nu gita­ru. Već 1989. godi­ne, u dobi od 19 godi­na, nje­go­va kom­po­zi­ci­ja za violon­če­lo izve­de­na je na kon­zer­va­to­ri­ju u Madridu. Nakon raz­dob­lja raz­li­či­tih rad­nih iskus­ta­va (kao rad­nik u indus­tri­ji i foto­graf­ski labo­rant) te borav­ka u Floridi (SAD), radio je kao foto­graf na bro­do­vi­ma za krsta­re­nje, putu­ju­ći svi­je­tom. Godine 2001., odlu­ču­je se u pot­pu­nos­ti posve­ti­ti umjet­nos­ti zapo­čev­ši inten­ziv­nu pro­duk­ci­ju u knji­žev­nos­ti (poči­nje objav­lji­va­ti roma­ne i zbir­ke poezi­je), sli­kar­stvu i kipar­stvu. Među više od dva­de­set objav­lje­nih dje­la izdva­ja­mo knji­ge „Trilogia di Pola” (2006.), „L’ultimo gior­no del passa­to” (2011.) te zbir­ke poezi­je „Ballate Malinconiche” (2009.), „Oneiros” (2010.) i „MODRO” (2020.), na hrvat­skom jezi­ku, zbir­ku pje­sa­ma i poema nas­ta­lih u raz­dob­lju od 1989. do 2017. godi­ne. Njegova sli­kar­ska dje­la izla­ga­na su u raz­nim muze­ji­ma i jav­nim pros­to­ri­ma, a među nje­go­vim veli­kim skul­p­tu­ra­ma, koje nala­ze se na broj­nim trgo­vi­ma tali­jan­skih i stra­nih gra­do­va, isti­ču se pet veli­kih plat­na pos­tav­lje­nih u Dubaiju, UAE (2007.), spo­me­nik „Da poeta a poeta”, mono­lit visok četi­ri metra i težak dva­de­set tona, izra­đen za grad Bjelovar u Hrvatskoj (2008.), skul­p­tu­ral­no dje­lo „Finis ter­rae” (2010.) za Sveučilište u Macerati u Italiji te „Le geome­trie del nuoto” (2018.), visi­ne više od tri metra, za grad­ski bazen gra­da Pule. Potrebno je i napo­me­nu­ti da je 2011. godi­ne pred­stav­ljao je Italiju na dru­gom Bienalu skul­p­tu­re u Guadalajari (Meksiko). Član je Udruge hrvat­skih knji­žev­ni­ka i HDLU Istre. Godine 2023. traj­no se pre­se­lio u Istru odnos­no u Pulu, grad podri­je­tla oče­ve obitelji.