Izložba “AB ANTIQUO – Europska arhitektonska kultura i starine istočnog Jadrana” u Svetim srcima

B. V.

19.05.2026.

Otvorenje izlož­be „AB ANTIQUO – Europska arhi­tek­ton­ska kul­tu­ra i sta­ri­ne istoč­nog Jadrana“ bit će odr­ža­no u čet­vr­tak, 21. svib­nja u Muzejsko-gale­rij­skom pros­to­ru Sveta Srca u Puli, a izlož­ba će za posje­ti­te­lje biti otvo­re­na do 13. kolovoza.

Kako su antič­ki spo­me­ni­ci istoč­nog Jadrana obli­ko­va­li europ­sku arhi­tek­tu­ru rene­san­se i baro­ka? Tko je prvi crtao pul­sku Arenu, Dioklecijanovu pala­ču ili salo­ni­tan­ski amfi­te­atar? I kako su dal­ma­tin­ske i istar­ske sta­ri­ne pos­ta­le ins­pi­ra­ci­ja naj­ve­ćim europ­skim arhitektima?

Izložba AB ANTIQUO. Europska arhi­tek­ton­ska kul­tu­ra i sta­ri­ne istoč­nog Jadrana po prvi put dono­si fas­ci­nant­nu pri­ču o regi­onal­noj i europ­skoj recep­ci­ji antič­ke bašti­ne istoč­ne oba­le Jadrana — kroz ori­gi­nal­ne crte­že, gra­fi­ke, rijet­ke knji­ge i arhi­tek­ton­ske trak­ta­te rene­san­se i baroka.

Kustosica izlož­be je prof. dr. sc. Jasenka Gudelj, dobit­ni­ca prvo­ga hrvat­skog pro­jek­ta Europskog istra­ži­vač­kog vije­ća (ERC) iz huma­nis­tič­kih zna­nos­ti, tzv. znans­tve­nog Oskara, koji je potom pre­ne­sen na Sveučilište Ca’ Foscari u Veneciji. Upravo su istra­ži­va­nja kroz pro­jekt AdriArchCult (GA br. 865863) u surad­nji s Arheološkim muze­jem Istre dove­la do broj­nih otkri­ća koja se kroz izlož­bu pit­ko pri­ka­zu­ju javnosti.

Izložba otkri­va kako su rim­ski osta­ci Pule, Zadra, Salone i Splita, smje­šte­ni uz trgo­vač­ke puto­ve pre­ma Levantu, sto­lje­ći­ma nadah­nji­va­li huma­nis­te, umjet­ni­ke i arhi­tek­te diljem Europe. Dok su pul­ski antič­ki spo­me­ni­ci rano stek­li među­na­rod­nu sla­vu kroz arhi­tek­ton­ske trak­ta­te, crte­že i gra­fi­ke — od Italije do Velike Britanije — bašti­na Splita i dru­gih dal­ma­tin­skih loka­li­te­ta snaž­no je odje­ki­va­la unu­tar huma­nis­tič­kih i umjet­nič­kih kru­go­va, doseg­nuv­ši širo­ku europ­sku publi­ku oso­bi­to putem luk­suz­nih ilus­tri­ra­nih knji­ga 18. stoljeća.

Među izlo­že­nim dje­li­ma nala­ze se crte­ži umjet­ni­ka iz Rafaelova kru­ga i papin­skih arhi­te­ka­ta obi­te­lji da Sangallo iz Galerije Uffizi u Firenc te beč­ke Albertina, crte­ži slav­nog car­skog arhi­tek­ta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha iz Nacionalne i sve­uči­liš­ne knjiž­ni­ce u Zagrebu, kao i knji­ga Roberta Adama iz split­skog Arheološkog muze­ja, te broj­ne gra­fi­ke Giovannija Battiste Piranesija, Juliena-Davida Le Roya te James Stuarta i Nicholasa Revetta i broj­nih dru­gih iz istar­skih muzeja.

Jedno od naj­ve­ćih otkri­ća izlož­be novo je istra­ži­va­nje kor­pu­sa crte­ža Andrea Palladija u Zbirci Royal Institute of British Architects u Londonu, koje je dove­lo Petra Strunju, surad­ni­ka pro­jek­ta ERC AdriArchCult, do iden­ti­fi­ka­ci­je nacr­ta salo­ni­tan­skog amfi­te­atra — prvo­ga poz­na­tog povi­jes­nog pri­ka­za toga spomenika.

Posebnu pozor­nost priv­la­če rijet­ki povi­jes­ni crte­ži rene­san­s­nih i barok­nih arhi­te­ka­ta aktiv­nih na istoč­nom Jadranu, pris­ti­gli iz Muzeja hvar­ske bašti­ne i Opatske zbir­ke u Korčuli, kao i rijet­ki pri­mjer­ci arhi­tek­ton­skih trak­ta­ta s bilje­ška­ma gra­di­te­lja i arhi­te­ka­ta iz hrvat­skih knjiž­ni­ca — od Nacionalne i sve­uči­liš­ne knjiž­ni­ce u Zagrebu do Znanstvene knjiž­ni­ce u Dubrovniku, Znanstvene knjiž­ni­ce u Zadru i Sveučilišna knjiž­ni­ce u Rijeci.

Vrijedna no rijet­ko izla­ga­na dje­la za izlož­bu posu­di­li su i Kabinet gra­fi­ke Hrvatske aka­de­mi­je zna­nos­ti i umjet­nos­ti, Strossmayerova gale­ri­ja sta­rih maj­sto­ra te Knjižnica Hrvatske aka­de­mi­je zna­nos­ti i umjetnosti.

Osobita paž­nja posve­će­na je i bašti­ni istar­skih ins­ti­tu­ci­ja pa su među izloš­ci­ma broj­ni pred­me­ti iz Arheološkog muze­ja Istre, Povijesnog i pomor­skog muze­ja Istre, Sveučilišne knjiž­ni­ce u Puli, Muzeja gra­da Rovinja i Centro di Ricerche Storiche di Rovigno.

AB ANTIQUO vodi posje­ti­te­lje kroz četi­ri sto­lje­ća fas­ci­na­ci­je istoč­no­ja­dran­skim sta­ri­na­ma te otva­ra novu per­s­pek­ti­vu o ulo­zi Jadrana u povi­jes­ti europ­ske umjet­nos­ti i arhitekture.