Poraće, identitet i jezik u fokusu razgovora o romanu Milana Rakovca u pulskom Klubu-knjižari Giardini 2
Priredio B. V. • Fotografije iz arhiva Kluba-knjižare Giardini 2
Razgovor o kultnom romanu „Riva i druži ili, caco su nassa dizza“ otvorio je pitanja višejezičnosti, sjećanja, pripadnosti i identitetskih podjela koje snažno odjekuju i u suvremenom društvu.
Sinoć je u sklopu programa Klub u klubu čitateljskog kružoka Giardini 2, održan razgovor o kultnom romanu Milana Rakovca „Riva i druži ili, caco su nassa dizza“, jednom od najvažnijih književnih djela novije istarske povijesti. O romanu, njegovim slojevitim identitetima, višejezičnosti i politikama sjećanja sudionici i sudionice razgovarali su s kulturologom Ericom Ušićem, koji se u svom znanstvenom i scenarističkom radu bavi poraćem u Istri.
Roman kroz autofikcijske zapise prožete dokumentarističkim elementima prikazuje Pulu u razdoblju od 1945. do 1947. godine – vrijeme angloameričke okupacije, promjene vlasti i dubokih društvenih lomova. Iz perspektive dječaka Grge, protagonistova odrastanja i susreta s brojnim likovima, Rakovac ispisuje slojeviti portret poratne Pule i Istre, prostora obilježenog sudarom ideologija, jezika, kultura i identiteta.
Sudionici razgovora istaknuli su kako roman predstavlja svojevrsnu sintezu Istre: kroz mnoštvo likova i njihovih iskustava prikazuje multikulturalni svijet u kojem se susreću različiti jezici, dijalekti i lokalni idiomi, ali i nastaju nove forme identiteta. Upravo je višejezičnost prepoznata kao jedna od središnjih osi romana, kroz koju se ogleda i krhkost identiteta te pokušaji njihove homogenizacije.
Poseban naglasak stavljen je i na prikaz poraća u Istri – egzodus dijela talijanskog stanovništva, migracije slavenskog ruralnog stanovništva prema gradovima te prilagodbu onih koji ostaju novim društvenim okolnostima. Roman pritom ne ostaje samo na velikim povijesnim procesima, već detaljno rekonstruira svakodnevni život kroz prikaze ulica, trgovina, cijena, susreta i novinskih citata iz razdoblja između 1945. i 1947. godine.
Eric Ušić tijekom razgovora otvorio je pitanje identitetskih granica i odnosa prema Drugome: „Jesu li ti druži možda Drugi? Barbari koji dolaze izvana. Može se postaviti i pitanje tko su danas ti Drugi.“ Istaknuo je i kako su pokušaji pojednostavljivanja identiteta vidljivi prvenstveno kroz jezik, što je naznačeno već samim naslovom romana.
U raspravi su se članovi dotaknuli i filozofije oprosta i pomirbe koju roman otvara, kao i poveznica s teorijama sjećanja Theodora W. Adorna, pri čemu je istaknuto da Rakovac zauzima „adornovski pristup sjećanju“. Govorilo se i o trajnoj relevantnosti tema koje roman problematizira – od jezičnih i identitetskih tenzija do podjela između sela i grada te mikroidentitetskih nelagoda koje su i danas prisutne u širem europskom i balkanskom kontekstu.
Kako je i zaključila Helena Vodopija: „Sve podjele koje otvara su i danas relevantne za cijeli Balkan i Europu.“
Kao nastavak rasprave o identitetima, Balkanu i novim generacijama, sljedeći će se tjedan, u petak 22. svibnja u 20:00 u Klubu-knjižari Giardini 2 održati program Porez na šund:generacija 90-ih kroz glazbu koji je dio nove serije programa Novokomponovani: generacija 90-ih u novom mileniju. Inspiriran trendom „turbotronike”, elektroničkog žanra koji upisuje nova značenja u turbo-folk, program Porez na šund istražuje glazbene fenomene koji dovode u pitanje naslijeđene linije razgraničenja između „šunda” i „kvalitetne glazbe”, „alternative” i „mainstreama”, „kulturne elite” i „običnih ljudi”, ocrtavajući novi generacijski identitet temeljen na poigravanju pripadnošću, značenjem i afektom. U programu će sudjelovati antropolog, urednik i scenarist Aleksej Gotthardi Pavlovsky, autor knjige „Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj: Zašto ih (ne) volimo?“ (Naklada Ljevak) i etnomuzikolog i DJ Nikola Radeka (Nikonj) koji će nakon razgovora održati i DJ set.













