Vrijedna zbirka Antuna Motike i fundus Grada Pule vape za adekvatnim prostorom

Tekst i fotografije Paola ALBERTINI

06.05.2026.

Na Dan gra­da Pule, 5. svib­nja, za jav­nost je još jed­nom otvo­re­na Galerija Antuna Motike koja se nala­zi na dru­gom katu Istarskog narod­nog kaza­li­šta, kako bi zain­te­re­si­ra­ni i tom pri­go­dom mogli raz­gle­da­ti vri­jed­na umjet­nič­ka dje­la impo­zant­nog slikara.

Kad je u stu­de­nom proš­le godi­ne doš­la na mjes­to grad­ske pro­čel­ni­ce za kul­tu­ru Paola Orlić, svjes­na da u gra­du ima­mo ova­ko jed­no skri­ve­no bla­go koje čak ni lju­di stru­ke ne raz­gle­da­va­ju, osmis­li­la je pro­gram „Zbirka naro­du“ u sklo­pu kojeg su odr­ža­na pre­da­va­nja na temu lika i dje­la Antuna Motike ali i osta­lih vri­jed­nih dje­la koja se nala­ze na katu iznad.

„Naime, ondje je zbir­ka vri­jed­nih umjet­ni­na, fun­dus Grada Pule i to je sjaj­no jer na jed­nom mjes­tu ima­mo puno toga što se skup­lja­lo još od sedam­de­se­tih godi­na. No to mi je ujed­no bilo i tuž­no jer vidim veli­ki poten­ci­jal koji nit­ko ne vidi i ne može ga ni vidje­ti jer nema­mo adek­vat­ni pros­tor. Grad ima pros­to­ra ali ova grad­ska zbir­ka, veli­ko bla­go pa i ova fan­tas­tič­na dona­ci­ja dje­la Antuna Motike, rijet­ko se može vidje­ti jer Puležanima nije dos­tup­na“, rek­la je Orlić tom prilikom.

A o zna­ča­ju zbir­ke govo­ri činje­ni­ca da je zašti­će­na kao kul­tur­no dobro, iako tek 2011. godi­ne. Sedamdesetih i osam­de­se­tih godi­na zbir­ka se upot­pu­nja­va­la, veći­nom su to bile dona­ci­je. Toga je mno­go i tre­ba sve sis­te­ma­ti­zi­ra­ti kako bi bilo dos­tup­no za istra­ži­va­nje i raz­gle­da­va­nje, kad već nema­mo grad­ski muzej. Iako je Galerija Antun Motika jako ugod­na i lije­pa, nema adek­vat­nog kli­ma ure­đa­ja koji­ma bi se dje­la oču­va­la, a do gore je teško doći s obzi­rom na to da zgra­da nema lift.

„Za cije­lu je ovu zbir­ku potre­ban adek­va­tan pros­tor i poli­tič­ka volja, a nadam se da će za to biti slu­ha, u Puli ima pros­to­ra u koji­ma bi ova dje­la bila vid­lji­vi­ja, pros­to­ra koji su adek­vat­ni­ji i pris­tu­pač­ni­ji“, napo­me­nu­la je.

Ova je zbir­ka, rek­la je, neis­cr­p­no vre­lo i moglo bi se napra­vi­ti puno izlož­bi s nikad viđe­nim djelima.

Orlić je istak­nu­la kako je idu­će godi­ne 125 godi­na od rođe­nja i 35 godi­na od smr­ti Antuna Motike i to bi mogla biti sjaj­na pri­li­ka za okru­gli stol, temat­sku izlož­bu ili slič­no, da se pre­mos­ti jaz od nje­go­vog stva­ra­laš­tva i da se pove­že s današ­njim suvre­me­nim pro­miš­lja­nji­ma auto­ro­vog rada. Obljetnice bi, sma­tra, bile ide­al­na pri­li­ka i za mono­gra­fi­ju nje­go­vih djela.

Do sad su u sklo­pu pro­gra­ma „Zbirka naro­du“ gos­to­va­li Oto Širec, Branka Benčić, Leonida Kovač, Zvonko Maković, a u pla­nu je i susret s Gorkom Ostojić Cvajner.

Tom se pri­go­dom mogu doz­na­ti broj­ne sit­ni­ce i zgo­de, zanim­lji­vos­ti iz Motikinog života.

„U pla­nu nam je da s grad­skom zbir­kom što više izla­zi­mo vani i da se ta dje­la vide. Cilj je da se sva dje­la popi­šu i kata­lo­gi­zi­ra­ju te da se osi­gu­ra budžet kako bi grad otkup­lji­vao dje­la svo­jih umjet­ni­ka kako bi nešto zara­di­li i bili zas­tup­lje­ni u grad­skoj zbir­ci“, istak­nu­la je te zaklju­či­la kako svu gra­đu tre­ba pre­mjes­ti­ti u neki adek­vat­ni­ji prostor.