Javno predavanje Milana Radoševića “Vladimir Gortan (1904. – 1929.): simbol nepokorene Istre”

B. V.

15.10.2024.

Program povo­dom obi­lje­ža­va­nja 95. godiš­nji­ce pogi­bi­je anti­fa­šis­ta Vladimira Gortana bit će odr­žan u čet­vr­tak, 17. lis­to­pa­da u Puli. U okvi­ru pro­gra­ma s počet­kom u 18 sati u Domu anti­fa­šis­ta u Puli (Emova 1, kraj Arene), odr­žat će se jav­no pre­da­va­nje dr. sc. Milana Radoševića “Vladimir Gortan (1904. – 1929.): sim­bol nepo­ko­re­ne Istre”. Organizatori su Udruga anti­fa­šis­tič­kih bora­ca i anti­fa­šis­ta gra­da Pule i Istarsko povi­jes­no društvo.

„Vladimir Gortan (Beram 1904. – Pula 1929.), istak­nu­ti član gru­pe gor­ta­no­va­ca i Tajne orga­ni­za­ci­je Borba, pos­tao je sim­bol anti­fa­šis­tič­kog otpo­ra poku­ša­va­ju­ći sabo­ti­ra­ti odr­ža­va­nje izbo­ra za par­la­ment Kraljevine Italije 24. ožuj­ka 1929. godi­ne. Izbori, odnos­no ple­bis­cit kon­tro­li­ran od Mussolinijevog reži­ma, nije nudio stvar­nu poli­tič­ku slo­bo­du – kan­di­da­te je pred­la­ga­lo Veliko fašis­tič­ko vije­će, čime je one­mo­gu­će­na bilo kak­va stvar­na demo­kra­ci­ja. Gortanovci su, u znak pro­tes­ta, orga­ni­zi­ra­li sabo­ta­žu pod­no Berma s ciljem ras­tje­ri­va­nja bira­ča. Epilog je bio tra­gi­čan i neo­če­ki­van, zavr­šiv­ši pogi­bi­jom jed­ne oso­be. Fašističke vlas­ti odmah su reagi­ra­le – Gortan je uhi­ćen, osu­đen na smrt i stri­je­ljan u Puli 17. lis­to­pa­da 1929. Smrtna pre­su­da iza­zva­la je sna­žan medij­ski i poli­tič­ki odjek diljem Europe i svi­je­ta. Osim što je pos­tao sim­bol nepo­ko­re­ne Istre i otpo­ra fašiz­mu, Gortan je ostao zapam­ćen i kao borac za naci­onal­na pra­va istar­skih Hrvata, bore­ći se pro­tiv pri­sil­ne tali­ja­ni­za­ci­je i fašis­tič­kog ugnje­ta­va­nja. Njegova hra­brost i prkos nadah­nu­li su Istrane u godi­na­ma Drugoga svjet­skog rata, a nje­go­vo ime osta­lo je do danas ure­za­no u kolek­tiv­noj memo­ri­ji kao pre­dvod­ni­ka bor­be za slo­bo­du“, navo­di se u opi­su predavanja.

Dr. sc. Milan Radošević (Pula, 1983.), viši znans­tve­ni surad­nik Zavoda za povi­jes­ne i druš­tve­ne zna­nos­ti HAZU u Rijeci, Područne jedi­ni­ce u Puli. U okvi­ru znans­tve­no­ga i struč­nog dje­lo­va­nja pro­uča­va povi­jest Istre i Kvarnerskog pri­mor­ja u XX. sto­lje­ću, poseb­no poli­tič­ku povi­jest s nagla­skom na anti­fa­ši­zam te soci­jal­nu povi­jest s nagla­skom na jav­noz­drav­s­tve­ne pro­ce­se. Sudjelovao u više bila­te­ral­nih znans­tve­no­is­tra­ži­vač­kih pro­je­ka­ta te bio suvo­di­te­ljem pro­jek­ta „Stoljeće europ­skog anti­fa­šiz­ma. Istra izme­đu lokal­nog i glo­bal­nog“ . Objavio je tri autor­ske i tri ured­nič­ke knji­ge te sto­ti­njak struč­nih i znans­tve­nih rado­va, osvr­ta, pri­op­će­nja, pri­ka­za, kata­lo­ga izlož­bi. Autor je kon­cep­ta i pos­ta­va Memorijalne kuće Joakima Rakovca. Vanjski je surad­nik na dok­tor­skim stu­di­ji­ma na Sveučilištu u Kopru (Univerza na Primorskem), Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Dubrovniku pri ko-men­to­ri­ra­nju te ocje­nji­va­nju dok­tor­skih rado­va kan­di­da­ta. Suosnivač je Istarskog povi­jes­nog društva.