Bez margina: Izložba radova korisnika poludnevnog boravka za osobe s intelektualnim teškoćama

Tekst Paola ALBERTINI • Fotografije iz arhiva GKČ Pula

24.10.2024.

U čita­oni­ci Kluba umi­rov­lje­ni­ka u Puli do kra­ja mje­se­ca može se raz­gle­da­ti izlož­ba rado­va koris­ni­ka polud­nev­nog borav­ka za oso­be s inte­lek­tu­al­nim teškoćama.

Izložba je otvo­re­na 10. lis­to­pa­da 2024. godi­ne povo­dom Svjetskog dana men­tal­nog zdrav­lja, uz pri­sut­nost gra­do­na­čel­ni­ka Pule Filipa Zoričića, pro­čel­ni­ce Upravnog odje­la za druš­tve­ne dje­lat­nos­ti, mla­de i sport Ivane Sokolov i Ozrena Catele, pred­sjed­ni­ka Udruge oso­ba s inte­lek­tu­al­nim teško­ća­ma Istre.

„Danas, na Svjetski dan men­tal­nog zdrav­lja, želim zahva­li­ti čla­no­vi­ma udru­ge na pre­da­nom radu. Čestitam vašim koris­ni­ci­ma i nji­ho­vom men­to­ru. Vi ste nam sva­kod­nev­na ins­pi­ra­ci­ja i poka­zu­je­te da je sve mogu­će kada se daje­mo u pot­pu­nos­ti, a vi to sigur­no čini­te“, rekao je gra­do­na­čel­nik Zoričić, pri­li­kom otva­ra­nja izložbe.

Svako druš­tvo bri­ne o svo­jim čla­no­vi­ma, no oso­be s inte­lek­tu­al­nim teško­ća­ma čes­to su izo­li­ra­ne i stig­ma­ti­zi­ra­ne. Ovogodišnji Svjetski dan men­tal­nog zdrav­lja nagla­ša­va važ­nost veze izme­đu rada i men­tal­nog zdrav­lja. Sigurno i zdra­vo rad­no okru­že­nje može biti zašti­ta za men­tal­no zdrav­lje, dok nez­dra­vi uvje­ti, poput stig­me, dis­kri­mi­na­ci­je i loših rad­nih uvje­ta, mogu ozbilj­no naru­ši­ti men­tal­no zdrav­lje, kva­li­te­tu živo­ta i rad­nu produktivnost.

Likovni rado­vi nas­ta­li su u kre­ativ­nim radi­oni­ca­ma borav­ka. Korisnici su pod struč­nim vod­stvom stvo­ri­li kva­li­tet­na likov­na dje­la koja s pono­som izla­žu te poka­zu­ju svo­jim sugra­đa­ni­ma daju­ći svoj dopri­nos kul­tur­nim doga­đa­nji­ma u Puli.

Udruga oso­ba s inte­lek­tu­al­nim teško­ća­ma Istre je dobro­volj­na i nepro­fit­na udru­ga gra­đa­na, osno­va­na 1959. godi­ne, od kada dje­lu­je na pru­ža­nju podr­ške i una­p­rje­đe­nju kva­li­te­te živo­ta oso­ba s inte­lek­tu­al­nim teško­ća­ma i nji­ho­vih obitelji.

Kako nam je rekao Catela, udru­ga pru­ža uslu­ge polud­nev­nog borav­ka za oso­be s inte­lek­tu­al­nim teško­ća­ma u Puli te uslu­ge osob­ne asis­ten­ci­je za oso­be s naj­ve­ćim stup­njem inva­li­di­te­ta i to na podru­čju cije­le Istre.

„Korisnici koji sudje­lu­ju u kre­ativ­nim radi­oni­ca­ma zais­ta ih vole te su ponos­ni kad ima­ju pri­li­ku poka­za­ti sugra­đa­ni­ma što rade. Ponosni su na svo­je rado­ve u koji su liše­ni infan­ti­li­za­ci­je karak­te­ris­tič­ne za vrtić­ku dob već kroz raz­li­či­te teh­ni­ke prev­la­da­va apstraktno“,

Najveći iza­zo­vi s koji­ma se susre­ću u svom radu je uklju­či­va­nje oso­ba s inte­lek­tu­al­nim teško­ća­ma u život zajed­ni­ce pru­ža­ju­ći im pri tome upra­vo onu podr­šku koja im je potreb­na: „Pružajući uslu­ge tre­ba jako vodi­ti raču­na o sta­vu i potre­ba­ma sva­ke oso­be, a ne o tome što net­ko dru­gi mis­li da je potre­ba. Udruga veza­no uz aktiv­nos­ti koje pro­vo­di ima ugo­vor o među­sob­nim odno­si­ma s Ministarstvom za pos­lo­ve soci­jal­ne skr­bi, a podr­šku pru­ža­ju Grad Pula te Istarska župa­ni­ja“, pojas­nio je Catela.

Kako kaže, sva­ko druš­tvo bri­ne o svo­jim gra­đa­ni­ma no oso­be s inte­lek­tu­al­nim teško­ća­ma uglav­nom su bile isklju­če­ne jer se sma­tra­lo da je naj­važ­ni­je zado­vo­lji­ti samo osnov­ne potre­be. „U te osnov­ne potre­be kul­tu­ra sva­ka­ko nije spa­da­la. Iako pos­to­je pozi­tiv­ni poma­ci potreb­no je ulo­ži­ti puno tru­da, a k tome su usmje­re­ne naše aktiv­nos­ti. Slikanje, scen­ski nas­tu­pi, sudje­lo­va­nje u mani­fes­ta­ci­ja­ma koje su nami­je­nje­ne općoj popu­la­ci­ji samo su neke od aktiv­nos­ti koje se u našoj orga­ni­za­ci­ji pro­vo­de“, naveo je.

Organiziraju jed­nu do dvi­je likov­ne izlož­be godiš­nje u Puli, još osam izlož­bi u dru­gim gra­do­vi­ma Županije u surad­nji s part­ne­ri­ma. U Puli tije­kom pro­sin­ca već neko­li­ko godi­na orga­ni­zi­ra­ju pred­sta­vu povo­dom Božićnih blag­da­na u koji­ma sudje­lu­ju nji­ho­vi čla­no­vi. Redoviti odlas­ci u kino i kaza­li­šte tako­đer su dio nji­ho­vih aktiv­nos­ti. „Za pohva­lu je naša surad­nja s Arheološkim muze­jom Istre koji nas pozi­va­ju na svo­je kul­tur­ne doga­đa­je. Posebno valja istak­nu­ti Đeni Gobić-Bravar koja se tru­di pri­la­go­di­ti vođe­nje oso­ba­ma s inte­lek­tu­al­nim teško­ća­ma“, napo­me­nuo je Catela.

Radionice se pro­vo­de sva­kod­nev­no pod vod­stvom Dobrivoja Grnčaroskog i Marte Tilinger.

„U svom radu stav­lja­mo nagla­sak na uklju­či­va­nje oso­ba s inte­lek­tu­al­nim teško­ća­ma u život sre­di­ne u kojoj žive jer ih to čini sret­nim. Rad bez jav­nos­ti i pri­ka­zi­va­nja aktiv­nos­ti jav­nos­ti, po meni je, segre­ga­ci­ja koju tre­ba pot­pu­no izba­ci­ti“, zaklju­čio je Catela.