BOJAN ŠUMONJA IZLAŽE U GRADSKOJ GALERIJI PULA
Naziv izložbe, “Sumnja” kao anagram njegova prezimena
• Tekst Paola ALBERTINI
• Fotografije Nino FANUKO
• Voditelj Gradske galerije Pula, Eros Čakić, 5. svibnja, na Dan Grada Pule, pozdravio je brojne prisutne uoči otvorenja izložbe slika Bojana Šumonje.
„Pozdravljam likovnu publiku Pule i u ime Upravnog odjela za kulturu i razvoj civilnog društva Grada“, rekao je istaknuvši kako mu je izrazito teško govoriti o Šumonji s kojim je jako blizak.
„Radi se o osobi koja mi je gotovo kao brat, pa mi je teško govoriti o njemu. Bojan je moj frend iz djetinjstva, išli smo skupa u školu, na fakultet, radili smo skupa. Općenito je teško govoriti o ljudima tog kalibra – Bojan već 40 godina djeluje na likovnoj sceni Pule“, naglasio je Čakić.
Dodao je da Šumonja svaki put iznenadi nečim novim, nazvavši to „uvijek savršenim igranjem očnim živcem“.
Šumonja je zahvalio Gradu Puli i Čakiću istaknuvši kako je sretan što može u svom grad pokazati najbolje od onog što je do sad napravio. Posebno mu je drago što izlaže u galeriji svoga prijatelja, također umjetnika, Erosa Čakića kojeg je pozvao da izlaže u njegovoj galeriji Poola.
„Naziv ove moje izložbe je “Sumnja” koja je anagram moga prezimena. Bez kvačice na slovu S i bez slova O. Sumnja je instrument koji pokreče naš svijet, preispituje stvarnost“, pojasnio je Šumonja uoči otvaranja izložbe.
Ispričao je kako se ovim radovima pitao kako izaći iz svijeta u kojem haraju pandemija i rat, a izložba je odgovor na pitanje kako izaći iz tog začaranog kruga te postati bolji ljudi.
Izložba kao rođendanski poklon gradu
Izložbu je otvorio gradonačelnik Pule, Filip Zoričić te istaknuo kako su ponosni na Šumonju i Čakića.
Kako je rekao, Šumonja je sudjelovao u preko 200 skupnih i 100 samostalnih izložbi a njegov rad možda najbolje opisuje zadnja rečenica u katalogu izložbe za koji je pisao Mladen Lucić.
„Trebamo si postaviti to pitanje ako želimo opstati u društvu“, naglasio je Zoričić te čestitao Šumonji na izložbi kao rođendanskom poklonu Gradu Puli.
U zadnjoj rečenici kataloga stoji: „Kako sjebati zmiju retoričko je pitanje kojim Bojan parafrazira pitanje iskupljenja Istočnog grijeha ili prevedeno u jezik sadašnjosti; da li smo sposobni izaći iz trenutačnog političkog, socijalnog, korporacijskog i medijskog kaosa, svladati zlo, prekinuti ratove te ponovo povjerovati u čovjeka i snagu njegova duha, odnosno vratiti izgubljeni raj“.
Čakić nam je u razgovoru nakon otvorenja rekao kako smatra da je bilo vrijeme da nakon mnogih velikana koji su izlagali u njegovoj galeriji i Šumonja dođe u Kandlerovu ulicu koju obojica nastoje oživjeti.
„Ovi njegovi radovi su razigrani, jako dobro posloženi. Bojan zna manipulirati stilom, u njegovim radovima vidi se taj njegov prkos. On se bori do zadnjeg daha i do kraja će istjerati svoju ideju, zato ga cijenim“, rekao nam je Čakić.
Milijardu poteza kistom
Sam autor nam je, pak rekao da on koji se, figurativno rečeno, nalazi u šumi, od drveća ne vidi kraj.
„Ne mogu pobjeći od sebe dovoljno daleko da se ne prepozna moj rad, iako bi to volio. Najbolji su mi radovi oni s kojima uspijem pobjeći od sebe“, izjavio je.
Rekao nam je kako su ovo filigranske slike, s mnogo detalja, da je tu milijardu poteza kistom u koje su uključeni sati i sati rada.
„Ovi radovi nisu kvalitetniji, samo su drugačiji od mojih prijašnjih. U njima se čuje politički glas, a situacije koje se događaju u današnjem svijetu, pandemija i rat su me dovele do toga – s godinama se kritički osvrneš oko sebe“, pojasnio je Šumonja.
Iako je po edukaciji kipar, Šumonja se uglavnom bavi slikarstvom. Kako kaže, to je ono što ga najviše pokreće i najviše rezonira s njim. Unatoč velikom iskustvu, prilikom rada na novim djelima, konstantno ga je strah ali kako nam je rekao, nađe snagu i ono nešto te uz pomoć nedostataka nađe svoj stil.
Na kraju nas je zanimalo zašto je odabrao baš plamence kao light motiv ove izložbe.
„Pratim na internetu što se radi i svi slikaju te plamence. Ja sam ih uzeo kao sprdnju i stavio u drugi kontekst, u šumu. Htio sam se sprdati s tim plitkim arhetipom suvremene umjetničke scene“, rekao nam je autor.
