Izložba i okrugli stol za 12. obljetnicu Centra za inkluziju||Mostra e discussione aperta per i 12 anni del Centro d’inclusione
[lang_hr]Najbolji dokaz što znači inkluzija i integracija u društvu i u zajednici[/lang_hr]
[lang_it]La migliore testimonianza di cosa significhi inclusione e integrazione nella società e nella comunità[/lang_it]
[lang_hr]• Tekst i fotografije Marko ŠORGO[/lang_hr]
[lang_it]• Testo e fotografie Marko ŠORGO[/lang_it]
[lang_hr]• U četvrtak 13. travnja je u Muzeju Lapidarium u Novigradu održano otvorenje izložbe korisnika centra za inkluziju grada Buja te je održan okrugli stol, odnosno javna rasprava u tijeku koje je predstavljen novi zakon o osobnoj asistenciji, a predstavljen je i rad centra za inkluziju. Ovaj je događaj ujedno obilježavanje 12. godišnjice rada Centra za inkluziju koja skrbi o osobama sa intelektualnim poteškoćama. Novigradski muzej već dugi niz godina surađuje sa tom institucijom čija je svrha pružanje podrške osobama s mentalnim ośtećenjima pri uključivanju i ravnopravnom sudjelovanju u životu lokalne zajednice. Na eventu koji je dio javne kampanje nazvane “Doprinosim” su bile prisutni korisnici centara za pomoć i podršku osoba sa invaliditetom i njihove obitelji, zatim osobe iz zakonodavstva i lokalnih ustanova vezanih za tu temu, kao i predstavnici gradova i općina. [/lang_hr]
[lang_it]• Giovedì 13. aprile nel museo Lapidarium di Cittanova è stata inaugurata una mostra pittorea degli assistiti del centro di inclusione di Buie. Subito dopo si è svolta una tavola rotonda incentrata sulla nuova legge per gli assistenti per persone portatrici di handicap. Ľevento è parte del programma “Doprinosim” il cui scopo è sensibilizzare la società e renderla cosciente sulle specificità delle persone con disturbi mentali. La campagna dovrebbe aiutare il processo di deistituzionalizzazione, per poter stabilire in pianta stabile piccoli nuclei autosufficienti inseriti nella società. Al termine è stato presentato da parte di Marko Perkov il lavoro degli ultimi anni del centro per le inclusioni. [/lang_it]

[lang_hr]Samostalnost kroz umjetnost[/lang_hr]
[lang_it]Autonomia attraverso ľarte[/lang_it]
[lang_hr]Izloženi radovi su plod suradnje mentora i korisnika ustanova koje skrbe o osobama sa mentalnim poteškoćama, likovna djela su pretežno slikarskog karaktera, a uvodnu riječ na otvorenju je imala doktorica Jerica Ziherl, ravnateljica Muzeja u čijem će prostoru biti izložena sve do 22. travnja. „Zahvaljujem se mentorima i autorima, pratim njihov rad i vidim napredak“, kazala je Ziherl. [/lang_hr]
[lang_it]Le pitture esposte sono frutto della collaborazione dei mentori Manuela Rota, Marko Đaković, Vedran Janić, Ana Boroš e delľartista macedone Dobre Grnčaroski. Rota ha spiegato che gli assistiti hanno avuto piena autonomia nella scelta e nella realizzazione dei lavori. Noi gli abbiamo messo a disposizione tutto il materiale che trovavamo. Parte del lavoro si è svolto a Pola dove il mercoledì si va per le officine didattiche di pittura, il resto lo si fa nello spazio messo a disposizione dalla città di Buie. Le opere esposte hanno carattere figurativo, naive, ma anche astratto in alcuni casi. [/lang_it]

[lang_hr]Radovi koji su nastali od ideja samih korisnika i koji su ih samostalno stvarali obiluju bojama, a kao i kod običnih umjetnika, obilježeni su specifičnim pogledom na svijet koji svatko ima. Neke od slika su rezultat suradnje više autora, dok druge predstavljaju reinterpretacije poznatih djela slavnih likovnih stvaratelja. Izložbu je proglasio otvorenom Edi Andreašić, bivši gradonačelnik Buja za vrijeme čijeg mandata je na inicijativu gospođe Anite Altin centar za inkluziju i utemeljen. [/lang_hr]
[lang_it]Ľintroduzione alľapertura della mostra è stata fatta da Jerica Ziherl, sovrintendente del museo che da molti anni collabora con il centro. Seguo la nascita delle opere e sono compiaciuta di vedere il progresso, ci sono superfici chiare, colori vivaci, ed alcuni di loro hanno anche cominciato a conoscere la storia delľarte, ha constatato. La mostra che segna anche il dodicesimo anniversario del centro ed è stata resa possibile con ľappoggio del fondo sociale europeo. Ľesposizione è stata aperta ufficialmente dalľex sindaco di Buie, Edi Andreašić e rimarrà aperta fino al 22 aprile. [/lang_it]
[lang_hr]Novi zakon[/lang_hr]
[lang_it]La nuova legge[/lang_it]
[lang_hr]Na početku otvorene diskusije, državna tajnica Marija Pletikosa je istakla da se novi zakon o osobnoj asistenciji nalazi između dvaju saborskih čitanja, a stupa na snagu prvog srpnja ove godine. A vezano za izložbu, nastavila je Pletikosa, ona je najbolji dokaz što znači inkluzija i integracija u društvu i u zajednici. Zvjezdana Bogdanović je navela da je zakon predstavljen na e‑savjetovanju, gdje je zaprimljeno preko 1280 prijedloga, od kojih je prihvaćeno njih 500, dok su ostali morali biti odbijeni jer nisu bili konkretno usredotočeni na tematiku i svrhu ovog zakona, ili bi njihova provedba bila sprijećena dubinom proračuna, ili jednostavno zakon učinili neprovediv. Uz opširan opis novog zakona, savjetnica ministra Piletića podsjeća da sličan zakon postoji i u republici Sloveniji, te da su i od njihovih iskustava dodatna poboljšanja uključili u zakon. [/lang_hr]
[lang_it]La riunione aperta che ha seguito ľinnaugurazione è stata incentrata sulla legge che entrerà in vigore a inizio luglio, e che dovrebbe colmare le lacune di questa attuale. La presentazione della nuova legge è stata fatta ad opera della segretaria di stato Marija Pletikosa, mentre la spiegazione dei cambiamenti che dovrebbero avvenire è di Zvjezdana Bogdanović, supervisore della creazione della nuova legge sugli assistenti. Gli istituti per malattie mentali non possono offrire quella qualità di vita, ne il progresso che ne consegue agli assistiti che offre la famiglia, o ľassistente, oppure una casa autonoma, constata la Bogdanović. Sia la persona con disturbi, che è stata ospitata in un istituto, ma anche chi vi ha lavorato, non ci vuole più tornare. È importantissimo promuovere ľinclusione, fin dalla più giovane età, anche per evitare la stigmatizzazione ed il limitamento che le case per i malati di mente comportano, continua la Bogdanović. [/lang_it]

[lang_hr]Osobe koje boluju od mentalnih i fizičkih poremećaja su u prošlosti bile smještene u ustanovama u velikom broju kako bi se skrbilo o njima, s vremenom je ustanovljeno da je kvalitetnija skrb i bolje uključivanje u društvu, odnosno širu zajednicu moguće kroz male nukleuse od pet šest ljudi. Proces tranzicije se naziva deinstitucionalizacija, a za nju je potrebna koordinacija institucija na lokalnoj i državnoj razini, dok je konačni cilj inkluzija, odnosno suživot “drugačijih” sa zajednicom. Da bi se taj cilj pospiješio, potrebna je i senzibilizacija društva a u tu svrhu je pokrenuta kampanja nazvana “Doprinosim”. Ovaj je event dio te kampanje. [/lang_hr]
[lang_it]La legge ha passato una e‑consultazione dove gli interessati, sia assistiti che impiegati dei centri, hanno inviato 1280 proposte. Di queste, 500 ne sono state accettate, mentre le altre erano semplicemente non realizzabili per vari motivi. [/lang_it]

[lang_hr]Iako financije čine važnu ulogu u skrbi o osoba sa invaliditetom, ipak je tokom eventa, kako i treba, najveći dio pohvala i zahvala pripada socijalnim radnicima i volonterima, koji odrađuju posao sa korisnicima sudjelujući osobno i emotivno u tom procesu. Event je plaćen novcem iz europskog socijalnog fonda, da bi zakonodavne institucije komunicirale sa zainteresiranom javnošću i lokalnim ustanovama. [/lang_hr]
[lang_it]Al termine della sistematica relazione sulla parte legislativa, è intervenuto Marko Perkov, rappresentante del centro inclusività di Pola che ha riassunto ľattività e la situazione attuale delle loro attività al giorno ďoggi. Ľevento è stato finanziato dal fondo sociale europeo. [/lang_it]