26. Sa(n)jam knjige u Istri: Dvije knjige o Čakavskom saboru u programu Istra ispod kore
Čakavski sabor je istarska kulturna revolucija
• Dvije vrlo važne knjige, posvećene Čakavskom saboru i osobi vezanoj uz Čakavski sabor, predstavljene su na 26. Sajmu knjiga u Istri, u društvu Borisa Domagoja Biletića, Milana Rakovca i Vlaha Bogišića. Razgovor je vodio Aljoša Pužar. Riječ je o programu Istra ispod kore na temu „Što je nama Čakavski sabor“ održanom 6. lipnja u dvorištu Shipyarda“.
Monografiju „Čakavski sabor 1970. – 2020“. u izdanju Čakavskog sabora Žminja i Istarskog ogranka DHK pisali su Jelena Lužina, Milan Rakovac i Josip Šiklić. Urednik Boris Domagoj Biletić rekao je da je riječ o pokretu koji je predstavljen uz pomoć mnogo fotografija, boja i arhivskih materijala. „Uz tri autora na monografiji je radilo još mnogo ljudi čiji je trud, uz grafički dizajn, vidljiv u knjizi od 500 stranica“, rekao je Biletić dodavši da je Zvane Črnja pred kraj osamdesetih godina započeo rad na knjizi no ubrzo je umro. Nakon 30 godina donesena je odluka da se ide na objavu u obliku monografije.
„Potrudili smo se objaviti je na osnovu sirove građe, Jelena Lužina je prekopala mnoštvo arhivskog materijala. Izuzetno je to važno za Istru gdje je čakavica jača nego drugdje, gdje se pomalo gubi i pretvara u štokavicu“, istaknuo je Biletić te dodao kako je ovom izdanju prethodilo mnogo dogovora, pregovora i strpljenja a tu je posebno istaknuo i zahvalio pročelniku za kulturu Istarske županije, Vladimiru Torbici.
„Meni je rad na ovoj knjizi bio vrlo emotivan i izazovan. Poznam sve autore i doista smo se trudili zastupiti sve katedre i programe Čakavskog sabora stoga tu ima fotografija, susreta i pregled izdavaštva. Svojevrstan je to pokušaj obnavljanja čakavske katedre u Puli“, napomenuo je Biletić. Govoreći o Čakavskom saboru, Rakovac je rekao da je bio apsolutno jedinstven u Jugoslaviji, Europi pa i svijetu. „To je istarska kulturna revolucija, razlog našeg nastanka stoga je ovo način da prenesemo baštinu i istarsku tradiciju“, naglasio je.
Za razliku od prve knjige koja govori o pokretu, druga, „Čovjek u svom vremenu: autorski tekstovi i sjećanja suvremenika“, govori o osobi, Mariu Kalčiću, a sadrži autorske tekstove i sjećanja suvremenika. Kalčić je bio profesor, kritičar i teoretičar, živio je od 1936. do 1986. godine a pokopan je u Premanturi. Biletić je urednik i te knjige te kaže da je zahvalan Kalčičevom sinu koji mu je dopustio da prekapa po mnoštvu prašnjavih papira: „Za to sam vrijeme plakao i smijao se. Shvatio sam koliko je to bilo jedno lijepo, uznosito doba.“ Biletić je zaključio kako je Kalčić davao toliko nagrada, a ni jednu nikada nije primio. Rakovac je bio prijatelj s Kalčićem i istaknuo je da je to djelo, poput monografije, esencijalno.
Bogišić je istaknuo kako Žminj, Barban i mnoga druga istarska mjesta imaju odljeve u bronci i kamenu, dokaz o postojanju Čakavskog sabora. Naglasio je kako trenutci zabilježeni u ovim knjigama zadržavaju svijest o onome što imamo. Biletić je na kraju pozvao da se proširi riječ o toj knjizi jer je Ministarstvo kulture nije financiralo, ni otkupilo.
Promociju knjiga obogatili su Mauro i Irena Giorgi te Dario Marušić koji su izveli pjesme o Zvani Črnji.
Tekst i fotografije Paola ALBERTINI
