62. Porečki Annale

01.08.2022.

Kompjuterska umjetnost i predavanje – večer pionira

• 62. Porečki anna­le sve­ča­no je otvo­ren u čet­vr­tak 14. srp­nja, pod nazi­vom New Fundamental Tendencies. Svečanost je odr­ža­na ispred Istarske sabor­ni­ce u kojoj su izlo­že­ni rado­vi koje je oda­brao autor pro­jek­ta Marinko Sudac.

Sudac je ute­me­lji­telj isto­ime­ne kolek­ci­je koja nas­to­ji obje­di­ni­ti i istra­ži­ti avan­gard­nu umjet­nost na Balkanu i šire surad­njom sa slič­nim institucijama.

Kustosica izlož­be je Dorotea Fotivec Radetić, a ute­me­lji­telj mani­fes­ta­ci­je je Pučko Otvoreno uči­li­šte Poreč.

Posjetitelji su osim same izlož­be, ima­li moguć­nost pos­lu­ša­ti vrlo zanim­lji­vo pre­da­va­nje koje je odr­žao Friedrich Nake.

Bez rada ljudske ruke

Sama izlož­ba se sas­to­ji od dije­la koje su raz­li­či­ti auto­ri izra­di­li uz pomoć raču­nal­nih ure­đa­ja, sa vrlo raz­no­li­kim izved­ba­ma. Među eks­po­na­ti­ma može­mo pri­mi­je­ti­ti pro­jek­ci­je, skul­p­tu­re, te prin­te­ve, od kojih veći­na je nas­ta­la bez izrav­ne inter­ven­ci­je ljud­ske ruke. Matematičar i kom­pju­ter­ski znans­tve­nik Friedrich Nake je nagla­sio u svom pre­da­va­nju da nje­gov opus seže una­trag više od šest deset­lje­ća, iz čega bi mogli zaklju­či­ti da ovaj oblik umjet­nos­ti nije toli­ko mlad koli­ko bi se moglo zaključiti.

Računala su osmiš­lje­na pre­tež­no u svr­hu obra­de poda­ta­ka, rje­ša­va­nja pro­ble­ma i zada­ta­ka, a korak iza toga se poja­vi­la ten­den­ci­ja da ih se koris­ti za stva­ra­nje likov­ne umjet­nost. Osamdeset četve­ro­go­diš­nji Nake je bio među nje­nim pionirima.

Ključna imena NFT sedamdesetih godina

U svom je gos­tu­ju­ćem pre­da­va­nju ovaj mate­ma­ti­čar sažeo povi­jest razvo­ja i nas­tan­ka kom­pju­tor­ske umjet­nos­ti, te ista­kao da se radi o tež­nji, a ne o pokre­tu. Ništa se ne radi po prvi puta, sve je već net­ko pri­je isku­šao, ali poma­lo dru­ga­či­je, isti­če, te zaklju­ču­je da je sve samo nas­ta­vak, a mis­li­ti da radi­mo nešto po prvi put je aro­gant­no. Publika je na izla­ga­nju pod vedrim nebom mogla čuti i kako je nje­mač­ki znans­tve­nik i filo­zof Max Bense svo­jim rado­vi­ma i kon­cep­ti­ma pret­ho­dio i omo­gu­ćio, odnos­no utro put ovog obli­ka umjet­nos­ti nazva­nog upra­vo New Fundamental Tendencies. Bense je naime živio u doba naciz­ma u nje­mač­koj, i uvi­dio da su nacis­ti zave­li nje­mač­ki narod pomo­ću emo­ci­ja. Njegov je rad zato bio usmje­ren na čis­toj logi­ci, odnos­no kako je on naveo radi­kal­noj raci­onal­nos­ti liše­noj emocija.

Bila je godi­na 1968, nas­tav­lja pro­fe­sor sve­uči­li­šta u Bremenu, Bensu je pris­tu­pio Boris Kelemen, jed­na od ključ­nih figu­ra zagre­bač­ke likov­ne sce­ne šez­de­se­tih i sedam­de­se­tih godi­na proš­log sto­lje­ća, sa ide­jom da se u Zagrebu orga­ni­zi­ra izlož­ba novih ten­den­ci­ja koji­ma su se obo­je bavi­li. Pošto je Bense imao dvi­je izlož­be u tije­ku, pred­lo­žio je Kelemenu da se obra­ti samom Nakeu. Najzad je doš­lo do izlož­be pod nazi­vom Tendencies 4.

Crni kvadrat

Nake je na tre­nu­tak svo­je­mu pri­po­vi­je­da­nju pod­sje­tio kako je sve poče­lo s ruskim umjet­ni­kom i teore­ti­ča­rem umjet­nos­ti Kazimira Maljeviča koji je već 1915 godi­ne mije­ša­ju­ći boje reali­zi­rao pot­pu­no crnu sli­ku, nazva­ni “Crni Kvadrat”, pro­gla­siv­ši to kra­jem sli­kar­stva. To je, sma­tra Nake pra­po­če­tak Novih Tendencija.

Nakon pre­da­va­nja je suk­lad­no pro­gra­mu odr­žan after par­ty, u sklo­pu kojeg su za glaz­be­ni dio bili zadu­že­ni DJ Dobrila i DJ Marko Grabber. Ovu je izlož­bu mogu­će je raz­gle­da­ti do 18. rujna.

Tekst i foto­gra­fi­je Marko ŠORGO