Povratak u prošlost kroz obnovljenu Romaničku kuću, otkrića s arheološkog nalazišta Picugi i sjećanja na zabavu u 70-tima
Noć muzeja u Poreču
Tekst i fotografije Kristina FLEGAR
Noć muzeja, popularna nacionalna manifestacija koja već dva desetljeća okuplja ljubitelje kulturne baštine diljem Hrvatske, i ove je godine u Poreču privukla brojne posjetitelje. Ovogodišnjom temom „Muzeji – vidljivi i nevidljivi“, organizator – Hrvatsko muzejsko društvo želi ukazati na važnost muzejskih institucija i svih dugih baštinskih ustanova, na njihovu vidljivost ali i sve ono što se događa „iza kulisa“. Zavičajni muzej Poreštine pripremio je, tako, u petak, 31. siječnja raznovrstan program na četiri lokacije – u Palači Sinčić (matičnoj zgradi muzeja), Romaničkoj kući, Istarskoj sabornici i Centru za posjetitelje „La mula de Parenzo“, pružajući svim generacijama priliku za otkrivanje povijesti, običaja i umjetnosti ovog kraja.

Mnogi su se pridružili stručno vođenom obilasku nedavno otvorenog muzejskog stalnog postava u obnovljenoj Romaničkoj kući, naslovljenog „Kultura stanovanja u Poreču u 19. i 20. st.“, u pratnji autora – ravnateljice Zavičajnog muzeja Poreštine dr. sc. Elene Uljančić, Vltave Muk i Gaetana Benčića. Romanička kuća je najstarija stambena građevina u gradu, izgrađena u 13. stoljeću. Sa svojom karakterističnom arhitekturom, uključujući kasnije dograđenu drvenu terasu, jedan je od simbola Poreča, a kao zaštićeno kulturno dobro upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U svojih 70-ak kvadrata na tri etaže danas vjerno prikazuje povijest kulture stanovanja – kako su stanovnici Poreča i okolice nekad živjeli. Na svakoj je etaži samo jedna prostorija, oživljena pomnim uređenjem interijera, izloženim autentičnim predmetima iz fundusa Muzeja, audio i video snimkama te interaktivnim ekranima. U prizemlju je konoba – vinski podrum, na prvom katu kuhinja i blagovaonica s kamenim ognjištem, a na drugom katu spavaća soba s priborom za osobnu higijenu, tekstilom, nakitom i drugim osobnim predmetima. Šetnjom kroz njih je moguće iskusiti svakodnevnicu, od rada i druženja s prijateljima do najintimnijih obiteljskih trenutaka.

Publika je istovremeno u Palači Sinčić imala prigodu pogledati izložbu „Crte lica: izbor iz fundusa porečkog muzeja“ sa stotinjak predmeta iz svih muzejskih zbirki, na kojima su prikazi ljudskih lica iz razdoblja antike, srednjeg i novog vijeka te suvremenog doba. Najvećim je dijelom riječ o javnosti dosad nepoznatim predmetima, ali i o novim akvizicijama i recentnijim arheološkim nalazima iznimne vrijednosti. Izložba je otvorena prošle godine i jedan je od sadržaja kojima je Zavičajni muzej Poreštine obilježio 140 godina muzejskog djelovanja u Poreču, kao nasljednik Pokrajinskog arheološkog muzeja Istre – prve istarske muzejske ustanove, osnovane 1884. godine

Predstavljeni su, između ostalog, antički portreti isklesani u kamenu, reljefi lica na uljanicama u terakoti, portreti careva na kovanicama, srednjovjekovna arhitektonska plastika, barokni portreti, novovjekovni namještaj i djela moderne umjetnosti. Koncept ove izložbe, odabir muzejskih predmeta i tekstove potpisuje dr. sc. Elena Uljančić.
U Centru za posjetitelje „La mula de Parenzo“ najmlađi su sudjelovali u radionici izrade magneta, koju je vodila kustosica Sabina Damiani. Kroz igru i stvaranje, djeca od 7 do 12 godina osmislila su svoje unikatne dizajne i pretvorila ih u stvarne predmete koristeći viškove kartona, papira, tekstila i drugih recikliranih materijala koje su aplicirali na magnetnu foliju. Veseli izrazi lica na kraju radionice pokazali su koliko su ponosni na svoje magnetiće koje su ponijeli kući kao uspomenu na Noć muzeja.

Nešto kasnije, u Istarskoj sabornici je započeo središnji događaj večeri, tijekom kojega nije bilo dovoljno stolica za svu zainteresiranu publiku. Predavanje pod nazivom „Picugi – simbol moći, moć simbola“ održao je arheolog i viši kustos Davora Munda, predstavljajući najnovije spoznaje o tom značajnom prapovijesnom lokalitetu te arheološke nalaze koji su datirani na kraj 8. i 7. stoljeće prije Krista. Veliku je znatiželju i fotografiranje mobitelima izazvao pronađeni brončani šljem, vrlo rijedak nalaz kulture Histra.
Okupljene građane su pozdravili i na velikom odazivu zahvalili gradonačelnik Poreča Loris Peršurić i ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine dr. sc. Elena Uljančić. Za muzej je u tijeku značajno razdoblje obilježeno intenzivnim radom na obnovi i prezentaciji kulturno-povijesne baštine, istaknula je ravnateljica, podsjećajući da su nedavno za javnost otvorena dva stalna postava – Romanička kuća i Memorijalna kuća Joakima Rakovca. Napomenula je i da su obnovljena pročelja Palače Sinčić te najavila skorašnju energetsku obnovu tog baroknog kompleksa, uz financiranje bespovratnim sredstvima iz EU fondova i iz gradskog proračuna.

Gradonačelnik Peršurić je kazao da Poreč već godinama dokazuje predanost očuvanju svoje baštine, što u Gradu smatraju svojom odgovornošću i obavezom, istovremeno ulažući u modernu infrastrukturu i ponudu za kvalitetan život. Naglasio je da nastavljaju s najvećim ulaganjem u kulturnu baštinu u modernoj povijesti grada i osvrnuo se na obnovu Palače Sinčić, Romaničke kuće, Memorijalne kuće Joakima Rakovca, Eufrazijane i njenog zvonika, ali i Gornjeg vrtića – Radost II te gradske rive. Spomenuo je i obnovu crkve Gospe od Anđela i zgrade lučke kapetanije, koje su u tijeku, i zahvalio svima koji sudjeluju u tim projektima. Također, izrazio je zadovoljstvo manifestacijama poput Noći muzeja, koje doprinose podizanju svijesti o važnosti muzejskih institucija u prikupljanju, istraživanju, očuvanju i prezentaciji kulturne baštine.

Šećer na kraju bio je razgovor s kazivačima na temu „Kako smo se zabavljali u Poreču 1970-ih“, koji je moderirala ravnateljica Uljančić. Svoja svjedočanstva i sjećanja s prisutnima su podijelili Đani Šergo, Dario Baldaš, Ivan Darrer, Edi Žužić i Goran Prodan, vraćajući publiku u razdoblje kad su živa muzika, plesnjaci i ljetne večeri na rivi, terasama i u diskotekama od starogradske jezgre, do Plave lagune i International Cluba u Zelenoj laguni, bili sastavni i izuzetno važan dio života. Nizale su se anegdote o izlascima, popularnim grupama i svirkama, nabavci prvih instrumenata i gramofonskih ploča, svirkama i bezbrižnim druženjima, koja su podsjetila starije generacije na sretna vremena, dok su mlađi s interesom slušali kako su se nekad njihovi vršnjaci zabavljali bez društvenih mreža i pametnih telefona.
Večer je završila u plesnim ritmovima, uz nastup Hit Revival Banda koji je svojim izvedbama evergreena upotpunio doživljaj kolektivnog vremenskog putovanja.