Kako riješiti krizu stanovanja? – izložba u Dnevnom boravku Rojca
Tekst i fotografije Daniela Knapić
U Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc sve do petka, 3.travnja, može se posjetiti izložba naslovljena „Kako i gdje ćemo živjeti? – Val stambenog zadrugarstva stiže u Hrvatsku: lekcije iz Barcelone“. Zajedno su je, povodom osnivanja prve pulske zadruge, organizirali Grad Pula, Zadruga Otvorena arhitektura i Zadruga za etično financiranje. Na izložbi je kroz panele s fotografijama, grafičkim prikazima i tekstovima predstavljen dobar primjer Barcelone, grada koji posljednjih desetak godina uspješno razvija model zadružnog stanovanja, kao alternativu klasičnom tržišnom modelu koji je mnogima, uvjetima i cijenama, nedostupan i izaziva sve akutniju krizu stanovanja.
Ta je kriza osjetna u cijeloj Europi, a najviše pogađa mlađu populaciju. U Puli i drugim hrvatskim obalnim gradovima ljeti je još vidljivija, jer tada ne samo da su stanovi koji se prodaju većini preskupi nego uslijed turizma i apartmanizacije nema ni dovoljno stanova za najam. Zadružno stanovanje je u mnogim EU zemljama prepoznato kao uspješan model kojim se građani, međusobnim udruživanjem, suočavaju s ovim problemom, rješavaju svoje stambeno pitanje i nalaze alternativu uobičajenim modelima stanogradnje.
Nakon Križevaca, koji su u sličan projekt krenuli 2022. godine u jednom napuštenom vojnom objektu, u Puli se ovih dana pravno finalizira prva pulska Stambena zadruga Pragrande, a prva zgrada u Hrvatskoj izgrađena po principima zadrugarstva i tzv. „priuštivog stanovanja“ imala bi niknuti na gradskoj parceli u Mutilskoj ulici. Tim je povodom prošlog petka, 20. ožujka, otvorena i spomenuta izložba u Dnevnom boravku Rojca, a na otvorenju su bili i članovi europske zadruge za zadružno stanovanje MOBA housing SCE. Zamišljena da bude krovna organizacija i mreža zadrugarskih organizacija iz Centralne i jugoistočne Europe, MOBA objedinjuje i potiče na slične inicijative u toj zoni, povezujući ih sa srodnim organizacijama u ostatku EU. Za sada su u nju učlanjeni stambeni zadrugari iz Hrvatske, Češke, Mađarske, Srbije i Slovenije.
Na izložbi predstavljen primjer Barcelone pokazuje da, osim povećanja broja dostupnih i neprofitnih stanova, međusobno udruživanje građana koji na druge načine ne uspijevaju riješiti svoje stambeno pitanje pruža i mogućnost inovativnih promišljanja i iznalaženja rješenja za kvalitetnije stanovanje i dodatne korisne sadržaje koji se u takve stambene zajednice mogu uklopiti, kao i osvješćivanja važnosti zajedničkog života u urbanim sredinama.













