PROJEKT SOCRAT– UMREŽAVANJE OBRTA I SUVREMENE UMJETNOSTI U CILJU ODRŽIVOG TURIZMA (INTERREG ITALIJA-HRVATSKA 2021. – 2027.)

Davor Mišković: Kreativni živi laboratoriji – ključni alati za integraciju kulture u šire društvene procese

Priredio B. V. • Fotografije iz arhiva projekta SOCRAT

22.05.2026.

Projekt SOCRAT– Umrežavanje obr­ta i suvre­me­ne umjet­nos­ti u cilju odr­ži­vog turiz­ma (Interreg Italija-Hrvatska 2021. – 2027.), a kojeg pro­vo­di Istarska župa­ni­ja-Regione Istriana, Upravni odjel za kul­tu­ru i zavi­čaj­nost je i plat­for­ma, odnos­no važ­na stra­te­ška odred­ni­ca za novi Akcijski plan Istarske župa­ni­je. Koordinator izra­de Akcijskog pla­na pre­ma SOCRAT meto­do­lo­gi­ji je Davor Mišković, vodi­telj nepro­fit­ne orga­ni­za­ci­je Drugo more iz Rijeke.

Strateška plat­for­ma

Na pita­nje što je u tom dije­lu reali­zi­ra­no, odnos­no na koji način je pris­tu­pio tom seg­men­tu pro­jek­ta i koja meto­do­lo­gi­ja je kori­šte­na pri izra­di Akcijskog pla­na Istarske župa­ni­je, Davor Mišković kaže: „Projektu SOCRAT pris­tu­pio sam kao stra­te­škoj plat­for­mi koja slu­ži za ope­ra­ci­ona­li­za­ci­ju već defi­ni­ra­nih cilje­va kul­tur­nog i kre­ativ­nog turiz­ma Istarske župa­ni­je, dje­lu­ju­ći kao most izme­đu stra­te­ške vizi­je i kon­kret­ne pro­ved­be na tere­nu. Pristup ovom seg­men­tu pro­jek­ta teme­lji se na “odoz­do pre­ma gore” (bot­tom-up) pris­tu­pu i par­ti­ci­pa­tiv­nim pro­ce­si­ma koji uklju­ču­ju lokal­nu zajed­ni­cu u dono­še­nje odlu­ka o odr­ži­vom uprav­lja­nju destinacijom.

Središnja meto­do­lo­gi­ja pro­jek­ta teme­lji se na pove­zi­va­nju tri­ju ključ­nih sku­pi­na dioni­ka: suvre­me­nih umjet­ni­ka, kul­tur­nih i kre­ativ­nih indus­tri­ja (KKI/obrti) te orga­ni­za­ci­ja civil­nog druš­tva (OCD). Ključne cilja­ne sku­pi­ne (KKI, OCD i umjet­ni­ci) ispu­ni­le su detalj­ne upit­ni­ke o kul­tur­noj valo­ri­za­ci­ji. Na teme­lju tih upit­ni­ka pri­kup­lje­ni su uvi­di o nji­ho­vom shva­ća­nju odr­ži­vog turiz­ma i inte­re­su za inter­sek­tor­sku surad­nju. Osim ovih upit­ni­ka, kori­šte­ne su eva­lu­aci­je pro­ve­de­nih aktiv­nos­ti i, narav­no ana­li­za stra­te­ški doku­me­na­ta odnos­no pla­no­va razvo­ja kul­tu­re i turiz­ma u Istarskoj župa­ni­ji. Analizom ovih doku­me­na­ta i sin­te­zom sta­vo­va i potre­ba samih dioni­ka nas­lo­nio sam se na ono što je već uči­nje­no u okvi­ru samog SOCRAT pro­jek­ta. To se prvens­tve­no odno­si na uspos­tav­lje­nu meto­do­lo­gi­ju i stra­te­ški okvir pro­jek­ta koji se pro­vo­di u hrvat­skim i tali­jan­skim regijama.

Rezultat toga je akcij­ski plan koji može­mo pro­ma­tra­ti kao prak­ti­čan vodič za pre­vo­đe­nje vizi­je pro­jek­ta u kon­kret­ne labo­ra­to­ri­je i pilot akci­je. Predloženi kora­ci slu­že kao prak­ti­čan poli­gon za pro­ved­bu pilot akci­ja koji­ma bi turi­zam u Istri mogao biti u funk­ci­ji za valo­ri­za­ci­ju i odr­ži­vu pre­zen­ta­ci­ju bašti­ne, a ne samo obr­nu­to, gdje je bašti­na u funk­ci­ji turis­tič­kog razvoja.

Suradnički mode­li

SOCRAT je pro­jekt koji podr­ža­va model Kreativnih živih labo­ra­to­ri­ja koji je oku­pio lokal­nu indus­tri­ju, umjet­ni­ke i civil­no druš­tvo u zajed­nič­kom stva­ra­nju novih turis­tič­kih pro­izvo­da i uslu­ga koji pro­mo­vi­ra­ju kul­tur­nu bašti­nu i kre­ativ­nost te stva­ra­ju nove gos­po­dar­ske pri­li­ke u pro­jek­tom obu­hva­će­nim lokal­nim zajed­ni­ca­ma. Tako su u okri­lju SOCRAT‑a reali­zi­ra­ni  per­for­man­si i umjet­nič­ke inter­ven­ci­je u jav­nom pros­to­ru uz sudje­lo­va­nje lokal­nih umjet­ni­ka i gos­tu­ju­ćih auto­ra i men­to­ra iz Italije te kre­ativ­ni labo­ra­to­ri­ji Tekstil i mod­ni dizajn, te Keramika i kipar­stvo. Dok su kod nas kre­ativ­ni labo­ra­to­ri­ji još uvi­jek ino­va­tiv­ni mode­li surad­nje, dio europ­skih zema­lja dobro poz­na­je takav način kre­ativ­nog surad­nič­kog rada. Kakva su vaša iskus­tva veza­no uz kre­ativ­ne labo­ra­to­ri­je. Gdje vidi­te nji­ho­ve prednosti?

- Koncept kre­ativ­nih živih labo­ra­to­ri­ja (Creative Living Labs – CLL) koji se pri­mje­nju­je u pro­jek­tu SOCRAT teme­lji se na širem europ­skom mode­lu ino­va­cij­skih eko­sus­ta­va koji se u Europi uspješ­no razvi­ja­ju više od dva deset­lje­ća. Na među­na­rod­noj razi­ni, ovaj je pris­tup ins­ti­tu­ci­ona­li­zi­ran kroz Europsku mre­žu living labo­va (ENoLL), koja pove­zu­je sto­ti­ne labo­ra­to­ri­ja i poti­če razvoj stan­dar­da za su-stva­ra­nje u stvar­nim uvjetima.

Iako su kod nas CLL-ovi ino­va­ci­ja, oni su već pre­poz­na­ti kao ključ­ni ala­ti za inte­gra­ci­ju kul­tu­re u šire druš­tve­ne pro­ce­se. Kao pri­mjer može­mo naves­ti pro­jekt #cul­tu­ral­hac­kat­hon udru­ge Kallipolis iz Trsta, koji kroz slič­ne surad­nič­ke mode­le oživ­lja­va zapos­tav­lje­ne dije­lo­ve gra­da, jača­ju­ći osje­ćaj pri­pad­nos­ti i lokal­ne poli­ti­ke. Primjeri kre­ativ­nih živih labo­ra­to­ri­ja u Europi poka­zu­ju kako se umjet­nost i turi­zam pone­kad mogu spo­ji­ti u odr­ži­ve mode­le koji dono­se korist lokal­noj zajed­ni­ci. Nizozemski Urban Leisure and Tourism Lab u Amsterdamu foku­si­ra svoj rad na druš­tve­nu kohe­zi­ju i rege­ne­ra­tiv­ni  turi­zam u manje poz­na­tim grad­skim čet­vr­ti­ma. U Norveškoj, Culturality Living Labs oživ­lja­va­ju povi­jes­nu bašti­nu, poput tra­di­ci­onal­ne grad­nje bro­do­va, pre­tva­ra­ju­ći sta­re objek­te u radi­oni­ce gdje posje­ti­te­lji izrav­no sudje­lu­ju u oču­va­nju kul­tu­re. Ovi pro­jek­ti doka­zu­ju da turi­zam može biti više od pasiv­nog raz­gle­da­va­nja, nego i pros­tor za zajed­nič­ko stva­ra­nje i dubin­sko upoz­na­va­nje lokal­nog iden­ti­te­ta. Koliko mi je poz­na­to slič­na ini­ci­ja­ti­va pos­to­ji i u Splitu, ali nisam upoz­nat s deta­lji­ma projekta.

CLL-ovi su u okvi­ru pro­jek­ta SOCRAT osmiš­lje­ni kao inten­ziv­na surad­nič­ka okru­že­nja teme­lje­na na tri­an­gu­lar­nom mode­lu (umjet­ni­ci – obrt­ni­ci – civil­no druš­tvo), a iskus­tva dioni­ka poka­zu­ju kako se pro­ces rada odvi­ja kroz jas­no defi­ni­ra­ne faze, ins­pi­ra­ci­ju, sukre­aci­ju i pro­to­ti­pi­ra­nje ide­ja, uz podr­šku faci­li­ta­to­ra koji pre­moš­ću­ju jaz izme­đu raz­li­či­tih sek­to­ra. Dosadašnja iskus­tva obu­hva­ća­ju radi­oni­ce zvu­ka, kera­mi­ke, kipar­stva te tek­s­ti­la i mod­nog dizaj­na, gdje se tra­di­ci­onal­ne teh­ni­ke spa­ja­ju sa suvre­me­nim pristupima.

Umjetnici pre­poz­na­ju CLL-ove kao pri­li­ku za umre­ža­va­nje sa znans­tve­ni­ci­ma, istra­ži­va­či­ma i urba­nis­ti­ma, što umjet­nič­kim pro­jek­ti­ma daje dub­lju kon­cep­tu­al­nu pod­lo­gu i omo­gu­ću­je rje­ša­va­nje suvre­me­nih druš­tve­nih iza­zo­va. Prednosti CLL-ova oči­tu­ju se u tran­sfor­ma­ci­ji turiz­ma iz pasiv­ne kon­zu­ma­ci­je u aktiv­no stva­ra­nje vri­jed­nos­ti. Ukratko, kre­ativ­ni labo­ra­to­ri­ji slu­že kao most izme­đu proš­los­ti i buduć­nos­ti, gdje se bašti­na ne pro­ma­tra samo kao nešto što tre­ba oču­va­ti, već kao dina­mi­čan resurs za razvoj moder­nog turizma.

Nova dimen­zi­ja i vrijednost 

Vaša ulo­ga u SOCRAT‑u uklju­či­va­la je ulo­gu koor­di­na­to­ra izra­de Akcijskog pla­na. Koja su Vaša iskus­tva rada u ovom projektu?

- Moja ulo­ga je bila napra­vi­ti akcij­ski plan. Također, bilo mi je zanim­lji­vo detalj­ni­je se upoz­na­ti s CLL meto­do­lo­gi­jom jer i ina­če u svom radu u Drugom moru pris­tu­pam inter­dis­ci­pli­nar­no te zajed­no s kole­ga­ma stva­ra­mo pro­gra­me koji se doga­đa­ju na raz­me­đi zna­nos­ti i umjet­nos­ti, iako naš rad nije tako kon­kre­tan kao u slu­ča­ju CLL-ova. Dok naš rad sta­je s umjet­nič­kom reflek­si­jom koja u sebi uklju­ču­je zna­nja zajed­ni­ce, struč­nja­ka, znans­tve­ni­ka ovdje je umjet­nič­ka reflek­si­ja jed­na od faza u radu koja se nas­tav­lja dalje u stva­ra­nju pro­izvo­da ili uslu­ge. U tom smis­lu CCL-ovi pri­pa­da­ju logi­ci rada kre­ativ­nih indus­tri­ja gdje se umjet­nič­ko iskus­tvo tran­sfor­mi­ra pre­ma zah­tje­vi­ma trži­šta. Pri tome, kao u nji­ho­voj pri­mje­ni unu­tar pro­jek­ta SOCRAT, nas­to­je stvo­ri­ti dina­mič­no okru­že­nje u kojem tra­di­ci­onal­na zna­nja i vje­šti­ne dobi­va­ju novu dimen­zi­ju i vri­jed­nost. Ono što mi se oso­bi­to čini zanim­lji­vim je što se stva­ra­ju situ­aci­je u koji­ma se otva­ra­ju novi svje­to­vi i moguć­nos­ti razvo­ja turiz­ma u čijem je sre­di­štu dje­lo­va­nje umjet­ni­ka koji omo­gu­ću­ju da slo­že­ne kon­cep­te i osje­ća­nja dije­li­mo jed­ni s dru­gi­ma, uklju­ču­ju­ći i turis­te, koji su napo­s­ljet­ku ipak samo ljudi.

Davor Mišković je po obra­zo­va­nju soci­olog, a radom je vezan uz kul­tu­ru. Bavi se istra­ži­va­nji­ma, kul­tur­nim poli­ti­ka­ma i umjet­nič­kom pro­duk­ci­jom. Od 1997 – 2004. godi­ne radio je u Ministarstvu kul­tu­re kao savjet­nik za među­na­rod­nu kul­tur­nu surad­nju. Od 2004. godi­ne vodi udru­gu Drugo more, koje je i danas direk­tor. U Drugom moru je pro­vo­dio istra­ži­va­nja, osmiš­lja­vao i vodio kul­tur­ne pro­gra­me (Art&Clubbing, Moje, tvo­je, naše, Refleks), gale­ri­je (Galerija SIZ, Galerija DM), fes­ti­va­le (Mediteranske igre, Zoom), kon­fe­ren­ci­je, semi­na­re i radi­oni­ce. Od 2009 – 2016. bio je pred­sjed­nik Saveza udru­ga Clubture, a od 2021 – 2024. bio je pred­sjed­nik mre­že Kooperativa. U okvi­ru pro­gra­ma Rijeka – Europska pri­jes­tol­ni­ca kul­tu­re bio vodi­telj je pro­gram­skog prav­ca Dopolavoro. Osim toga, radio je s lokal­nim upra­va­ma na una­pre­đe­nju kul­tur­nog sus­ta­va kroz izra­du stra­te­ških doku­me­na­ta, koor­di­ni­rao je izra­de kul­tur­nih stra­te­gi­ja Istre, Pule, Labina i Pazina. Predavao je na Filozofskom fakul­te­tu u Rijeci i Akademiji pri­mi­je­nje­nih umjet­nos­ti u Rijeci.

NAZIV PROJEKTA: SOCRAT – Umrežavanje obr­ta i suvre­me­ne umjet­nos­ti u cilju odr­ži­vog turizma

PROGRAM: Interreg Italija-Hrvatska 2021. – 2027. godine

UKUPNI PRORAČUN: 2.344.660,20 EUR (EFRR 1.875.728,16 €; sufi­nan­ci­ra­nje 468.932,04 €)

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 01.03.2024. – 31.08.2026.

PROJEKTNI CILJ: Opći cilj pro­jek­ta je diver­zi­fi­ka­ci­ja turis­tič­ke ponu­de i osna­ži­va­nje lokal­nog razvo­ja akti­vi­ra­njem auten­tič­ni­jih iskus­ta­va pro­is­tek­lih iz kul­tur­nih i kre­ativ­nih indus­tri­ja teritorija.

PROJEKT PROVODI ISTARSKA ŽUPANIJA S PARTNERIMA: Zaklada Pino Pascali – Muzej suvre­me­ne umjet­nos­ti (vode­ći part­ner); Nacionalna kon­fe­de­ra­ci­ja obrt­ni­ka te malih i sred­njih podu­ze­ća Bari – CNA BARI; Regija Veneto, Veneto Institut za rad, Turistička zajed­ni­ca Kvarnera, Ustanova za razvoj kom­pe­ten­ci­ja, ino­va­tiv­nos­ti i spe­ci­ja­li­za­ci­je Zadarske župa­ni­je INOVacija i Sveučilište u Zadru.

MREŽNA STRANICA PROJEKTA: https://www.italy-croatia.eu/web/socrat