MISTERO BUFFO Daria Foa
Author: ivonab | Categories: News
INK – Gradsko kazalište Pula najavljuje reprizu predstave MISTERO BUFFO Daria Foa koja je na programu 17. svibnja u 20:30 sati.
Author: ivonab | Categories: News
FIGAROV PIR
Author: ivonab | Categories: News
Kazališna predstava FIGAROV PIR autora Pierre-Augustina CARON de BEAUMARCHAISA iz produkcije Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca Rijeka je na programu INK-a danas, 13. svibnja u 20:30 sati.
Redatelj i scenograf: Róbert ALFÖLDI
Igraju: Alen LIVERIĆ , Tanja SMOJE , Jasmin MEKIĆ , Anastazija BALAŽ LEČIĆ ,
Igor KOVAČ, Olivera BALJAK , Denis BRIŽIĆ , Davor JUREŠKO , Aleksandra STOJAKOVIĆ, Andreja BLAGOJEVIĆ , Damir ORLIĆ
Beaumarchaisova trilogija donosi čuveni lik Figara – živahnog, drskog i domišljatog sluge puno pametnijeg od svog gospodara. Svoj predložak autor je temeljio na commediji dell’arte u kojemu dvostruki/trostruki/četverostruki nesporazumi donose jedne od najsavršenijih farsičnih prizora svih vremena, i svakako jedne od najboljih scena gospodara i sluge. Tko je taj Figaro? Što nam, nekad zabranjivani i cenzurirani, “Figarov pir” zapravo govori danas?
PIR MALOGRAĐANA
Author: ivonab | Categories: News
PIR MALOGRAĐANA autora Bertolta BRECHTA, iz produkcije HNK Šibenik na programu INK-a je u četvrtak, 9. svibnja u 20:30 sati.
Redatelj: Dražen FERENČINA
Igraju: Oriana KUNČIĆ, Žarko POTOČNJAK, Franka KLARIĆ, Janko POPOVIĆ-VOLARIĆ, Antonio FANIĆ, Vinko ŠTEFANAC, Helena MINIĆ, Mirna MEDAKOVIĆ, Robert UGRINA
PROGRAM INK-a u mjesecu SVIBNJU 2013.
Author: ivonab | Categories: INK, Mjesečni programi
Author: ivonab | Categories: Foto izvještaji, News
Početak rada na predstavi OŠTARICA MIRANDOLINA, LA LOCANDIERA
Author: ivonab | Categories: News
U INK Gradskom kazalištu Pula u tijeku su probe najnovije produkcije iz programa Čakavske scene INK, koje su započele krajem ožujka 2013. Riječ je o Goldonijevoj Oštarici Mirandolini (La locandiera) koja će se svoju premijernu izvedbu imati u svibnju 2013. godine. Prijevod i adaptacija: Daniel NAČINOVIĆ
Režiju potpisuje Jasminko Balenović, a u izvrsnoj glumačkoj podjeli su: Lana GOJAK, Luka JURIČIĆ, Franjo TONČINIĆ, Elena ORLIĆ, Romina VITASOVIĆ, Teodor TIANI,
Denis BRIŽIĆ i Robert UGRINA. Autorski tim čine Miljenko SEKULIĆ – scenograf; Katarina RADOŠEVIĆ GALIĆ – kostimografkinja; Sergio CAVALLARO – koreograf.
Naznake uz prijevod i adaptaciju
„Među svim komedijama što sam ih dosad napisao, smatram da je ova najmoralnija, najkorisnija i najpoučnija. Onome tko tek bude zastao nad likom Locandiere zazvučat će to kao paradoks; štoviše, reći će da ja nigdje još nisam oslikao ženu tako laskavu i opasnu poput ove.“ Ovim je riječima Carlo Goldoni (1707-1793.) predstavio svoju komediju „La Locandiera“ kojoj je – ne bez razloga – pridavao posebnu važnost.
Zanimljiv je, međutim, lik te „laskave i opasne“ gostioničarke Mirandoline, djevojke oko koje oblijeću njeni gosti i koja će kroz rondo inih zavrzlama, nakon što je „pripitomila“ jednog ženomrsca i uspješno eskivirala (ne prezirući po koji darak) ostale udvarače, za muža izabrati - kao zov srca ili luku spasa? – svog konobara. U ovoj su locandi zapravo svi zaljubljeni u lijepu Mirandolinu, ali će ona sretni svršetak oblikovati svojim izborom, uz ona pitanja koja se potom nameću gledateljima od kojih će mnogi, s današnjih gledišta, zacijelo relativizirati „moralnost“ priče. Možda i zato što u gran finalu ne nalazimo osebujni obrat njezina odabira a ni slojeviti čin jedne heroine… što biva prepušteno na procjenu gledateljstvu nakon ugašenih svjetala. Gospođica gostioničarka, je li ona moralni prototip, emancipirani pralik moderne žene, djevojka koja se snalazi kako zna i umije, lukava usamljenica, promišljena udavača ili tek strukturalna figura kojoj i nije potrebna uloga modela?
Ostavit ćemo taj upit u zraku, ostajući pri tradiciji koja „Locandieru“ stavlja uz bok velikih teatarskih djela, oblikujući i slavan lik, paradigmatsku figuru i ures ostvarenja mnogih glumica širom svijeta. „Na svaki valjan način“ – piše G. D. Bonino u Garzantijevoj ediciji sabranih Goldonijevih komedija – „i kakav god bio pristup čitanju ove komedije (koja ne prestaje uvjeravati publiku, unatoč i pretrpanoj fami) na kompozicijskom je planu ovo bez sumnje jedna od dramaturški najčvrstijih, postojanih struktura.“ Bonino ističe Locandieru kao „policentrični organizam“ koji potiče reciprocitet izražaja likova i njihove različnosti.
Svakako, „La locandiera“ je u punom smislu klasičan kazališni komad. Čestoput izdvojeno Goldonijevo remek-djelo. Komedija je napisana 1752., prvi put postavljena 1753. godine u Veneciji, u kazalištu Sant’Angelo. Igrana je na pozornicama širom svijeta, zastupljena i na filmu, najčešće spominjana u interpretaciji glasovite Eleonore Duse.
Slijedom ideje Istarskog narodnog kazališta da se „Locandieru“ uprizori u ambijentu carsko-kraljevske Pule, u okrilju Austro-Ugarske Monarhije, okvir zbivanja nalazimo, evo, negdje u godinama prije početka Prvog svjetskog rata.
Boravište nove verzije „Locandiere“, koja će ovdje postati Oštarica Mirandolina, jest Pula hitrog uspona unutar svojih modernih vremena, glavna pomorska baza Imperija. Rastuća, dakle, Pula koja antičkim monumentima upućuje na drevno veteransko ladanje i „mali Rim“, grad koji će odjednom uznastojati imitirati bečke modele, barem u svojim elitnijim slojevima. Za Jamesa Joycea koji je ovdje dijelom 1904. i 1905. boravio kao predavač engleskoga pri Berlitzovoj školi, to je „pomorski Sibir“, svojevrsni jezični Babilon koji će ovaj Argonaut pristigao sa zapada promatrati s ironijom. Hrvatski putopisac Franjo Horvat Kiš u svojim „Istarskim putima“, upravo nadomak prvoga Velikog rata, uz odsjaj antike, uz tramvaj u prolazu, uz zvuke što dopiru s nekog gramofona, ovako vidi Pulu u njenim tamnijim zakutcima: „Ovdje tamburice, ondje harmonika, a iza umazanih zavjesa na prozorima otvorenim izviruju sumnjiva i sumnjičava ženska lica. I kamogod zaviriš u većini je vojnik i mornar carski. Vojnik, žena; vojnik, dvije žene; dva vojnika, jedna žena… I kakav-god pljesnivi kut ima svoje bure, na buretu lojana svijeća, a oko bureta se mota čovjek, koji toči i ljudi koji piju.“
Mirandolinina oštarija/pansion, negdje između Arene i Marine Casinoa, ima koju zvjezdicu više. A ima i lijepih perspektiva od kojih poneku nose u zamislima i njeni poštovani gosti. Goldonijev izvornik – radnja se u njem zbiva u Firenci – pisan je talijanskim „toskanskim“, danas bismo rekli standardom, sa svim osobitostima onoga vremena. Pulska „Oštarica Mirandolina“ zasniva se na istarskoj čakavici, stiliziranoj u onoj mjeri u kojoj svaki literarizirani izričaj to i zahtijeva.
Baveći se prijevodom i adaptacijom djela, uz prilagodbe k novome okolišu, uznastojao sam da se osjeti okvir danas imaginarnoga grada, ali da ambijentalnost ne uguši samu radnju, da Goldoni ne pobjegne iz predstave…
Napokon, želja je ovog pulskog postava da se u ozračju Argonautskog grada i domaćeg „ča“ jednu večer zadržimo u toj Goldonijevoj locandi, prateći njegove „junake“, želje im, tlapnje i „projekte“, tjerajući depresivne elemente i prepoznavajući u takvom ogledalu i štogod od nas samih. Kako bi „Oštarica Mirandolina“ bila oživljena u k.u.k. Puli, ponešto je valjalo sažeti, a štogod i dopisati. Prije svega, osim Mirandoline, Hortenzije i Dejanire, ostali su likovi dobili nova imena. Unijete su razne asocijacije iz lijepe epohe, ponegdje kao isprva prepoznate naznake, zatim kao imaginarni dodaci. Sadržajni elementi nisu mogli (a nisu ni željeli) pobjeći natuknicama koje prizivlju i oblike naših aktualnosti. Barokni je okvir zamijenjen secesijskim, ali su glumci i cijenjeni publikum ostali tamo gdje jesu, stanovnici jedne zagonetne Postmoderne. Uglavnom, djelo je nastalo u osamnaestom, postavljeno potom „radnjom, mjestom i zbivanjem“ u mlade godine dvadesetoga, da bi, stjecajem okolnosti, bilo predano daskama 21. stoljeća, 2013. godine.
(Daniel NAČINOVIĆ)
Daniel Načinović – književnik, član Društva hrvatskih književnika, Zagreb. Rođen 1952. u Labinu. Prva objavljena knjiga stihova: „Tu i tamo nedjelja“ – Pula, 1976. Najnovija: „Orme armoniose“ – Empoli, 2012. Izbor poezije i proze tiskan mu je u knjizi „Blagoslov barke“, a dijalektalna lirika u „Čakavskim versima“. Pripovijetke: „Obale, masline i trgovi“; ogledi „Desk“; putopisi „Pod starim voltama“. Objavio niz knjiga za djecu: „Poluotok snova“, „Una, povedi i mene“, „Mali glagoljaši“, „Bajke“, „Bajka o potonulim zvonima / La fiaba delle campane sommerse“ i dr. Kantautorski CD „Ostaj zbogom, moja vilo“. Pisac tekstova i prepjeva za glazbu. Vlastitim tekstovima te prijevodima i adaptacijama surađivao s kazališnim kućama: Istarsko narodno kazalište Pula (Burrra, Tanac od mrtvih, Divojke za ženidbu); Milk Pula (Zubar iz Albadara, te Ivica i Marica braće Grimm); Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka (Filumena Marturano Eduarda De Filippa, Lukrecija o’ bimo rekli Požeruh, Anonimusa iz XVII. st., te za potrebe Talijanske drame istoga Kazališta, Sergio Tofano: Bonaventura – veterinar protiv volje.). Uz književne nagrade, dobitnik kazališnog priznanja „Dr. Đuro Rošić“, HNK Rijeka. Živi u Puli.
INK na gostovanju, KAKO JE DUNDA SPASILA DOMOVINU u Šibeniku i Splitu,
Author: ivonab | Categories: News
INK Gradsko kazalište Pula gostuje s predstavom Slobodana ŠNAJDERA KAKO JE DUNDA SPASILA DOMOVINU u režiji Snježane BANOVIĆ 23. travnja 2013. u Šibeniku,
a 24. travnja 2013. gostuje u Splitu gdje sudjeluje u programu Festivala hrvatske drame i autorskog kazališta 23. Marulićevi dani.
Igraju: Mladen VASARY, Mirjana SINOŽIĆ, Denis BRIŽIĆ, Helena MINIĆ, Lana GOJAK, Robert UGRINA (Rade RADOLOVIĆ), Gea GOJAK, Romina VITASOVIĆ, Željko VUKMIRICA, Asim UGLJEN
Author: ivonab | Categories: News
Predstava “Mali bračni zločini”
INK Gradsko kazalište Pula obavještava da se zbog bolesti glumice otkazuje najavljeno gostovanje predstave INDIGO autora Duška PREMOVIĆA u režiji Branislava LEČIĆA, nastale u koprodukciji Budva grad teatar, Smart studio i Dom omladine Beograda.
Režiju potpisuje Filip Grinvald.
U ulozi Lise igra Nela Mihailović dok
ulogu Gillesa igra Boris Pingović.
“Mali bračni zločini” je priča o modernom muškarcu i ženi, uhvaćenim u splet staromodnih i suvremenih elemenata emotivnih i fizičkih odnosa.
