Predstavljeno istraživanje “Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri”

04.11.2020.

Javno pred­stav­lja­nje istra­ži­va­nja “Kulturne potre­be i kul­tur­ni kapi­tal mla­dih i šire popu­la­ci­je u Istri: izvje­štaj o rezul­ta­ti­ma soci­olo­škog istra­ži­va­nja” koje­ga su u sklo­pu pro­jek­ta Mi plus pro­ve­li doc. dr. sc. Krešimir Krolo i doc. dr. sc. Željka Tonković odr­ža­no je putem video lin­ka u pet­ka, 30. lis­to­pa­da 2020. godi­ne. Aktivnost su u sklo­pu Mi plus pro­jek­ta vodi­li Istarska kul­tur­na agen­ci­ja i udru­ga Metamedij.

Govornici na pred­stav­lja­nju bili su Krešimir Krolo, Roberta Weissman Nagy (ispred Županijskog struč­nog vije­ća uči­te­lja likov­ne kul­tu­re Istarske župa­ni­je), Vladimir Torbica (pro­čel­nik Upravnog odje­la za kul­tu­ru i zavi­čaj­nost Istarske župa­ni­ja), Ivana Čehić Rabljenović i Tanja Ranić Rovis (udru­ga Faro 11), dr.sc. Jerica Ziherl (Muzej Lapidarium Novigrad) i Marino Jurcan (udru­ga Metamedij). Predstavljanje je mode­ri­rao Boris Vincek (udru­ga Metamedij).

Istraživanje je ima­lo za cilj utvr­di­ti obras­ce kul­tur­nih potre­ba i kul­tur­ne potroš­nje mla­dih i pri­god­ne popu­la­ci­je odras­lih na podru­čju Istarske župa­ni­je. Radi pre­ciz­ni­jeg kre­ira­nja pro­jek­t­nih pro­gra­ma i sadr­ža­ja u neza­vis­noj kul­tu­ri, želje­lo se ispi­ta­ti kak­ve bi sadr­ža­je mla­di volje­li posje­ći­va­ti u orga­ni­za­ci­ji udru­ga u lokal­noj zajed­ni­ci. U tu svr­hu kre­iran je anket­ni upit­nik koji je sadr­ža­vao neko­li­ko spe­ci­fič­nih ska­la i dimen­zi­ja nuž­nih za pre­ciz­no mapi­ra­nje kul­tur­ne potroš­nje, kul­tur­nog kapi­ta­la i pre­fe­ren­ci­ja. Prikupljanje poda­ta­ka odvi­ja­lo se tije­kom zime i pro­lje­ća 2020. godi­ne, a anket­ni upit­nik je bio dis­tri­bu­iran sred­njim ško­la­ma iz Istarske župa­ni­je te, kako bi se zahva­ti­la šira popu­la­ci­ja odras­lih, putem lokal­nih medi­ja i druš­tve­nih mre­ža. U konač­ni­ci, ispu­ni­lo ga je 644 ispitanika.

Ispitanici naj­češ­će posje­ću­ju pros­to­re grad­ske ili mjes­ne knjiž­ni­ce, Cinestar kino, neza­vis­ne film­ske pro­jek­ci­je i kino­te­ku, raz­li­či­ta sport­ska doga­đa­nja i kaza­liš­ne pred­sta­ve, dok se na zače­lju nala­ze kon­cer­ti istar­ske tra­di­cij­ske i etno glaz­be, doga­đa­nja u sklo­pu puč­kog uči­li­šta, košar­ka­ške utak­mi­ce te nas­tu­pi kla­pa, tam­bu­ra­ša i sev­dah glazbenika.

Kao svo­je­vr­s­ni kon­tra­pun­kt, izdva­ja­ju se kore­la­ci­je koje pove­zu­ju slje­de­će obras­ce posje­ći­va­nja: tra­di­ci­onal­no-popu­lar­ni, elek­tro­nič­ko – narod­no-zabav­ni i sport­ski. Radi se o seg­men­tu kul­tur­nih potro­ša­ča koji poka­zu­ju znat­no veći inte­res za zabav­ne i hedo­nis­tič­ke sadr­ža­je, dok su manje zain­te­re­si­ra­ni za kul­tur­ne pro­gra­me i sadr­ža­je u užem smislu.

Kada se raz­mo­tre raz­li­ke s obzi­rom na spol, poka­zu­je se da muškar­ci zna­čaj­no češ­će posje­ću­ju sport­ske sadr­ža­je, dok žene pos­ti­žu veće pro­sječ­ne vri­jed­nos­ti na indek­su tra­di­ci­onal­no-popu­lar­nih sadr­ža­ja, sadr­ža­ja viso­ke kul­tu­re te na indek­su koji se odno­si na posje­ći­va­nje knjiž­ni­ce i srod­nih jav­nih doga­đa­nja. S dru­ge stra­ne, nema raz­li­ka u pogle­du odla­za­ka u muze­je i gale­ri­je, roker­sko-alter­na­tiv­ne sadr­ža­je, ali ni u posje­ći­va­nju elek­tro­nič­kih i narod­no- zabav­nih koncerata.

Rezultati istra­ži­va­nja poka­zu­ju kako ne pos­to­ji viso­ka razi­na zado­volj­stva kod svih kori­šte­nih dimen­zi­ja, no kod nekih je zado­volj­stvo ispi­ta­ni­ka nešto više, dok je kod dru­gih manje. Primjerice, ispi­ta­ni­ci su naj­za­do­volj­ni­ji sport­sko-rekre­acij­skim sadr­ža­ji­ma te pro­met­nom pove­za­nos­ti unu­tar župa­ni­je, dok su naj­ma­nje zado­volj­ni per­s­pek­ti­vom zapos­le­nja te kva­li­te­tom jav­nog pri­je­vo­za. Kulturni i kul­tur­no-druš­tve­ni život se smjes­tio na sre­di­nu tabli­ce. Ispitanici iz Pule i oko­li­ce u pro­sje­ku poka­zu­je više zado­volj­stva u odno­su na ispi­ta­ni­ke u unu­traš­njos­ti Istre.

Znatno manje dobi­ve­ne vri­jed­nos­ti u smis­lu pre­fe­ren­ci­ja suvre­me­ne i neza­vis­ne kul­tur­ne pro­izvod­nje te uku­sa u stra­nim i suvre­me­nim stra­nim glaz­be­nim žan­ro­vi­ma sred­njo­ško­la­ca, suge­ri­ra poten­ci­jal­no gene­ra­cij­sko raz­li­ko­va­nje i odmak od suvre­me­nos­ti i kul­tur­nih sadr­ža­ja kao obli­ka glo­bal­ne i koz­mo­po­lit­ske odred­ni­ce potroš­nje. Drugim rije­či­ma, pre­ma poda­ci­ma dobi­ve­nim u ovom istra­ži­va­nju, mla­đi ispi­ta­ni­ci u uzor­ku se sve više zatva­ra­ju pre­ma suvre­me­noj i glo­bal­noj kul­tu­ri, dok im isto­vre­me­no ras­te inte­res za narod­no-zabav­ne i hedo­nis­tič­ke sadržaje.

Nakon Krolovog izla­ga­nja pri­sut­ni­ma se obra­tio pro­čel­nik Torbica koji je napo­me­nuo da će pre­po­ru­ke ovog istra­ži­va­nja i zaključ­ci done­se­ni tije­kom jav­ne disku­si­je biti od veli­ke pomo­ći pri izra­di nove Istarske kul­tur­ne stra­te­gi­je. Nakon toga su o pri­mje­ri­ma iz prak­se i vlas­ti­tim iskus­tvi­ma u radu s dje­com govo­ri­li Jerica Ziherl, Roberta Weissman Nagy, Ivana Čehić Rabljenović i Tanja Ranić Rovis. Uslijedila je jav­na disku­si­ja u koju su se mogli uklju­či­ti svi pove­za­ni putem vido linka.

Kompletan tekst istra­ži­va­nja nala­zi se na ovoj poveznici:

http://www.miplus.hr/wp-content/uploads/2020/07/Kulturne-potrebe-i-kulturni-kapital-mladih-i-%C5%A1ire-populacije-u-Istri.pdf

Sažetak istra­ži­va­nja može­te pro­či­ta­ti ovdje:

Prezentacija istra­ži­va­nja kul­tur­nih potre­ba i inte­re­sa građana

Donesene su slje­de­će pre­po­ru­ke i zaključci:

- Adresirati pro­blem mar­gi­na­li­zi­ra­nog sta­tu­sa stru­kov­nih ško­la po pita­nju pris­tu­pa i razvo­ja kul­tur­nih potreba.

- Napraviti detalj­nu ana­li­zu druš­tve­no-huma­nis­tič­kih pro­gra­ma, aktiv­nos­ti i ini­ci­ja­ti­va u gim­na­zi­ja­ma (nas­tav­nim i izvan­nas­tav­nim) s ciljem podi­za­nja razi­ne edu­ka­ci­ja i radi­oni­ca na podru­čju umjet­nos­ti i kul­tur­nog stvaralaštva.

- Radionice u orga­ni­za­ci­ji udru­ga iz neza­vis­ne kul­tu­re tre­ba orga­ni­zi­ra­ti s prak­tič­nim ele­men­ti­ma, ali uz neiz­bjež­ni dio druš­tve­no-huma­nis­tič­ke ana­li­ze i kri­tič­kog ulaza.

- Programiranje i kodi­ra­nje nuž­no „ople­me­ni­ti“ druš­tve­no-huma­nis­tič­kim ana­li­za­ma i kri­tič­kim osvr­ti­ma na ulo­gu i utje­caj teh­no­lo­gi­je na poje­din­ca i društvo.

- Kreirati pro­gra­me u svr­hu sma­nji­va­nja jaza izme­đu muška­ra­ca i žena kada je u pita­nju kori­šte­ne inter­ne­ta i raču­nal­ne teh­no­lo­gi­je, pogo­to­vo u polju kodi­ra­nja i programiranja.

- Omogućiti veću moguć­nost sudje­lo­va­nja u umjet­nič­kom i kul­tur­nom stva­ra­laš­tvu u zajed­ni­ci kre­ativ­nim poje­din­ci­ma kako bi se redu­ci­rao rizik odla­ska iz mjes­ta stanovanja.

- Zagovarati veću pri­sut­nost suvre­me­nih i kri­tič­kih umjet­nič­ko-kul­tur­nih sadr­ža­ja u sred­njim školama.

- Proširiti istra­ži­va­nje koje bi uklju­či­va­lo i popu­la­ci­ju osnov­no­škol­ske dje­ce kada za to budu osi­gu­ra­ni bolji uvje­ti (COVID 19)

- Ojačati seg­ment zago­va­ra­nja kako bi se olak­šao posao pred­stav­ni­ka civil­nog druš­tva koji orga­ni­zi­ra­ju i pro­vo­de pro­gra­me edu­ka­ci­je mla­dih u ško­la­ma na temu suvre­me­ne umjet­nos­ti i prak­se i zain­te­re­si­ra­nih učitelja.

- Na razi­ni plat­for­me MI plus pri­pre­mi­ti kalen­dar te lis­tu aktiv­nos­ti i pro­gra­ma čla­ni­ce koji bi mogli biti zanim­lji­vi uče­ni­ci­ma i uči­te­lji­ma pri pla­ni­ra­nju poseb­nih edu­ka­tiv­nih pro­gra­ma u ško­la­ma. Uključiti i dru­ge zain­te­re­si­ra­ne udru­ge putem on-line formulara.

Za pro­jekt MI plus dodi­je­lje­no je sve­ukup­no 797.402,28 kn, od čega 677.791,94 kuna sufi­nan­ci­ra Europska uni­ja iz Europskog soci­jal­nog fonda.

Izvor